Kamilica

lat. Njemačka=Matricaria recutita (Chamomilla recutita) i Rimska=Anthemis nobilis (Chamaemelum nobile)

Drugi nazivi: titrica, jarmen, matičnjak, bela rada, milica, žabnjak, materičnjak, gorčak, kokotnjak, zimski komoračić, bijeli žabljak, kamomila, raman …

PORIJEKLO

Kamilica je rasprostranjena u skoro cijeloj Europi i Aziji.

IZGLED BILJKE

Visine 15-60 cm, tankog i razgranatog korijena, dvostruko perasto razdijeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranata. Listovi su naizmjenični, 2-3 puta perasto razdijeljeni, s uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama. Imaju ispupčenu i šuplju cvjetnu ložu, a sastavljene su od dvospolnih žutih cjevastih cvjetića u sredini i bijelih jezičastih cvjetića na rubu, koji su povijeni prema dolje.

VIJEK RASTA

Jednogodišnja biljka.

SVJETLOST I SMJEŠTAJ

Raste na mjestima izloženim suncu. Ako nema dovoljno svjetlosti, ne klija. Prilikom nedostatka svijetlosti u razdoblju od pupanja do punog cvata, kakvoća eteričnog ulja opada.

TEMPERATURA

Kamilici je potrebna umjerena klima i srednje temperature. Već kod 6°C klija i raste, a optimalna temperatura za rast i razvoj je 20-25ºC. Kada se oblikuju cvjetne glavice i nakuplja eterično ulje. Dnevne temperature niže od 20 ºC negativno se odražavaju na kakvoću eteričnog ulja.

ZRAK

ZALIJEVANJE

Kamilica dobro podnosi sušu, ali površina tla mora biti stalno vlažna da bi proklijala.

SADNJA/PRESADNJA

SUPSTRAT

Uspješno uspijeva na svim tlima, osim na vrlo rastresitom vapnenačkom tlu. Na pseudogleju, teškom, nepropusnom tlu postižu se dobri prinosi visokokvalitetnog cvijeta. Sjetva kamilice je ekonomski opravdana na tlima na kojima slabo uspijevaju gotovo sve druge kulture.

RAST/CVATNJA/PLODOVI

Biljka cvate od kraja travnja do rujna. Sjemenke su sitne, duguljaste, svijetlo-smeđe roške sa 3 rebra, bez kunadre.

RAZMNOŽAVANJE

Razmnožava se sjemenkama koje su klijave 2-3 godine pri pravilnom skladištenju. Sije se od rujna do listopada ili najkasnije do veljače, a proklijati može već nakon 5 dana.

KALENDAR BILJKE

Proljeće: početkom proljeća posljednje sijanje te klijanje, a sredinom proljeća stvaranje cvjetova.

Ljeto: ---

Jesen: sjetva

Zima: ---

BOLESTI I LIJEČENJE

SAVJETI PRI KUPNJI

UPOTREBA

Uporaba kamilice je vrlo raširena, kako u narodnoj tako i u službenoj medicini. Od cvjetova kamilice najčešće se spravlja čaj, jedan od najpoznatijih narodnih lijekova.

1. Kao čaj preporučeno ju je piti u svim slučajevima nervoze i nemira, kod jutarnjih mučnina, grčeva u trbuhu, u liječenju kolitisa, gastritisa, općenito kod bolesti probavnog trakta ili kod potrebe za reguliranjem stolice. Ugodna je okusa i ne traži šećer, a ako ne možete bez šećera, valja napomenuti kako u slučaju trbušnih oboljenja i crijevnih iritacija šećer treba izbjegavati. Kada je riječ o čaju, valja obratiti pozornost na jačinu. Za šalicu čaja dovoljna je žličica suha cvijeta. Kamilicu ne kuhamo, već samo prelijemo vrućom vodom.
2. Kao oblog možete koristiti cvjetove. Usitnjen sadržaj omotajte gazom ili komadićem tanke tkanine i njime tretirajte područje rana i iritacija. Upotrijebiti možete svježe i poparene cvjetove. Iritirano područje možete ispirati čajem. 
3. Parna kupelj. Udisanje pare blagotvorno djeluje prilikom liječenja sinusa, glavobolja, šumova u ušima kao i kod plućnih bolesti, prehlada, pojave katara i začepljenosti dišnih puteva. Pri liječenju bolesti očiju i kapaka, koristite i blagi oblog načinjen od čaja.
4. Kupka. Kamilica je odličan odabir za njegu kože. Koža je najveći organ našega tijela pa tretiranjem i umirivanjem kože utječemo na različite senzore i osjete i tako umirujemo, relaksiramo cijelo tijelo, uključujući psihu. Kamilicu stoga uvrstite u njegovanje. Šaka cvjetova osušene kamilice, samostalno ili u kombinaciji s biljem poput lavande i nevena ne umiruje samo kožu, već pridonosi opuštanju svih mišića, uklanja napetost te utječe na ukupno zdravlje našeg organizma.
5. Ulje. Razne su uljne kombinacije u kojima kamilica može prodonijeti liječenju. Jedan od jednostavnih pripravaka je onaj s maslinovim uljem. Cvjetove potopite u 2 dl maslinova ulja i ostavite na suncu 3-5 tjedana. Priprazite da su cvjetovi posve prekriveni uljem i povremeno tijekom razdoblja maceriranja, protresite bocu. Dobivenim maceratom možete njegovati cijelu kožu, ublažavati kožne iritacije, osipe, otekline, reumu, giht, ali i njegovati ispucalu i suhu kosu. Ulje je dobro za njegovanje vlasišta i tretiranje peruti. Kod svjetlije kose, preporučeno je i ispiranje čajem od kamilice koji svijetloj kosi daje poseban ton i sjaj.

Napomena: u većim količinama kamilica pojačava došu vata; treba voditi računa i o doziranju jer veće koncentracije mogu izazvati mučninu, a rjeđe i alergijske reakcije.

ZANIMLJIVOSTI

Pročitaj više

Jagoda

lat. Fragaria X = Vesca, Ananassa

Drugi nazivi:

PORIJEKLO

Jagoda je rod biljaka iz porodice ruža s desetak vrsta, od koje su gotovo sve rasprostranjene u sjevernom umjerenom pojasu, a samo jedna u Čileu. Šumska jagoda (Fragaria vesca) rasprostranjena je u umjerenoj Europi i umjerenoj Aziji, a udomaćila se i izvan toga područja.

IZGLED BILJKE

Donji su listovi biljaka sastavljeni od 3 liske; od bijelih se cvjetova razvija zbirni plod (jagoda) koji na mesnatom cvjetištu nosi brojne sjemenke.

VIJEK RASTA

Višetrajnica.

SVJETLOST I SMJEŠTAJ

Za jagodu su najpovoljniji oni položaji koji nisu izloženi vjetru i akumulaciji hladnog zraka. Za rane sorte najbolji su južni položaji, gdje se ne javljaju kasni proljetni mrazevi jer je na njima omogućeno ranije sazrijevanje ploda za oko 10 dana u odnosu na sjeverne položaje. Sjeverne i istočne položaje treba koristiti za srednje rastuće, a sjeverne i ravničarske površine za kasne sorte jer one obično kasnije cvjetaju i nema opasnosti od kasnih proljetnih mrazova.

TEMPERATURA

Jagoda se smrzava na temperaturi od -15 °C do -18 °C. Ako nema snježnog pokrivača, osobito pri kraju zimskog razdoblja kada otopli, strada i na -5 °C do -7 °C. Cvijet jagode se smrzne na -2 °C. Tijekom vegetacije najbujniji porast je pri temperaturama od 20 - 24 °C (optimum 23 °C).

ZRAK

ZALIJEVANJE

VODA

Uslijed nedostatka vlage u tlu, korijenov sistem se nedovoljno razvija u površinskom dijelu tla; ne formiraju se rašlje na stablu, uslijed čega se smanjuje bujnost i rodnost, a plodovi su sitni i nekvalitetni. S obzirom da se jagoda sadi u vrlo gusti sklop i ima veliku lisnu masu, tlo neophodno mora sadržavati 75 - 80 % vlage. Potrebno im je navodnjavanje početkom cvjetanja, tijekom zrenja i po završetku svih berbi.

SADNJA/PRESADNJA

SUPSTRAT

Najbolja su pjeskovito-ilovasta tla i tla bogata organskim tvarima (humusom). Tla moraju biti dovoljno duboka i drenirana. Najpovoljnija kiselost se kreće od pH 4,6 - 6,4. Loše predkulture za jagodu su grašak, rajčica, bijeli krumpir, repa i kukuruz jer svi dijele iste štetnike.

Za uzgoj nasada jagoda, tlo se mora pripremiti. Tlu se mora popraviti struktura, uništiti korovi, rigola se na dubinu od 30 cm i ravna. Prije rigolanja, ako je tlo nedovoljno plodno, dodaje se oko 15 - 20 t/ha stajskog gnojiva. Ako je tlo siromašno humusom potrebno je unijeti 30-40 t/ha stajskog gnojiva ili se u prethodne dvije godine uzgajaju i zaoravaju biljke za zelenu gnojidbu. Pri gnojidbi organskim gnojivima, dodajemo 300 - 600 kg NPK 5:20:305.

RAST/CVATNJA/PLODOVI

Poboljšanje uzgoja

U područjima gdje vladaju zimski ili proljetno-ljetni vjetrovi trebaju se podići vjetrozaštitni pojasevi na razmaku od 120 - 200 m. U tu su se svrhu najbolje pokazale višnje, šljive, ribizi, suncokret i kukuruz. Plodored ovisi od više čimbenika i može biti 3,5 i 8-godišnji.

Jagode se sade u redove te razmak od reda do reda iznosi 60 cm, a u redu 30 cm. Među redovima se načine plitke brazde za navodnjavanje. Do berbe, voda se pušta u sve brazde, a tijekom berbe naizmjenično u svaku drugu, kako bi suhim brazdama mogli prolaziti berači.

Jagode se mogu saditi u gredice širine 50 cm ili humke visine 20 cm i prekrivaju se crnom folijom.

Prednost uzgoja na foliji:

•          Sprječava rast korova jer ne propušta svjetlost.

•          Održava fizičku strukturu tla jer sprječava da kiša sabije zemlju.

•          Povećava toplinu i vlažnost tla.

•          Povećava se prinos jagoda za 20 - 30 %.

•          Povećava kvalitetu ploda jer je smanjeno truljenje, a boja je intenzivnija.

•          Sprječava truljenje ploda jer isti ne leži na zemlji.

•          Ubrzava sazrijevanje ploda za 3 - 4 dana.

•          Štede se radni sati za uništavanje korova, obradu međuredova, zalijevanje jagodnjaka i pri berbi ploda

Budući da se folijom prekrije tlo, na njoj se načine otvori u koje će se saditi jagode. Otvori, odnosno rupe široke 4 - 5 cm, buše se na međurednoj udaljenosti 35 - 40 cm i razmakom između biljaka od 20 cm u redu. Jagode na foliji sade se od sredine srpnja do sredine rujna.

Održavanje nasada jagode

Njega jagoda na foliji sastoji se u prihranjivanju preko lišća (folijarna prihrana) i to u 4 - 5 navrata tijekom vegetacije. Zalijeva se orošavanjem (umjetnom kišom) ili površinski, sistemom kap po kap. Međuredni prostor čisti se od korova, a kasnije se postavlja i malč (pšenična slama najčešće).

Berba plodova

Berba sorti mekoga ploda obavlja se prije punog zrenja, a plod sorti čvrstoga ploda bere se u punom zrenju. Berbu treba obaviti ujutro poslije pada rose i poslije podne kada je slabiji intenzitet sunčevog zračenja i kada se plod rashladi. Trajanje berbe ovisi o sorti ali prosječno se beru svakog drugog dana. Pakiraju se u male otvorene plitke letvene sandučiće i u skladištu čuvaju pri temperaturi od 0 °C.

RAZMNOŽAVANJE

Jagode se mogu razmnožavati sjemenom, cijepljenjem, dijeljenjem grmova i vriježama. Sjeme posijano u vrtnu zemlju, kojoj se doda pijesak i kompost, počinje klijati nakon 12 - 15 dana. Cijepljenje jagoda se obavlja kada se želi otkriti nazočnost virusnih oboljenja. Grmovi se dijele kod sorata krupnijeg ploda i mjesečarki koje ne daju vriježe. Razmnožavanje vriježe ja najrašireniji način razmnožavanja jagoda. U pravilu, na svakom članku (nodiju) vriježe razvijaju se adventivni pupovi koji daju stablo s lišćem i korijenov sistem, sadnicu.

Sadnice za sadnju

Sadnice trebaju biti svježe, zdrave s dobro razvijenim korijenovim sistemom i najmanje 3 - 5 razvijenih listova. Prije sadnje, sadnicama se skraćuju žile i potapaju se u smjesu zemlje i goveđeg gnoja ili u hormon za bolje ožilavanje. Za ljetnu sadnju koriste se presadnice proizvedene u prethodnoj godini, a sade se u drugoj polovici srpnja.

KALENDAR BILJKE

BOLESTI I LIJEČENJE

SAVJETI PRI KUPNJI

UPOTREBA

Plod biljke se koristi u prehrambenoj industriji, a list i cvijet biljke se koriste za čajeve.

ZANIMLJIVOSTI

Sorte:

•          Albion

•          Antea

•          Arosa

•          Civka (Raurica)

•          Civmad (Madeleine)

•          Civri30 (Elsinore)

•          Clery

•          Dely

•          Diamante

•          Everest

•          Galiaciv

•          Joly

•          Kraljica doline (Regina delle valli)

•          Lia

•          NF311 (Alba)

•          NF421 (Asia)

•          Onebor (Marmolada)

•          Record

Pročitaj više

Bazga

lat. Sambucus

Drugi nazivi: bezg, zovina

PORIJEKLO

IZGLED BILJKE

Drvenasta biljka, dok je ponegdje i zeljasta.

VIJEK RASTA

Višetrajnica.

SVJETLOST I SMJEŠTAJ

TEMPERATURA

Bazga uspijeva u područjima gdje prosječna mjesečna temperatura u listopadu varira od 7,2 do 15 °C. U Hrvatskoj je raširena gotovo posvuda, a dopire do 1.401 m nadmorske visine. Sambucus nigra otporna je na zimsku hladnoću, podnosi do -29 °C u razdoblju mirovanja.

ZRAK

ZALIJEVANJE

Bazga se svrstava u biljne vrste koje imaju visoke potrebe za vodom. Može se uzgajati u područjima koja imaju 700 mm oborina godišnje. Često ju se nalazi uz obale rijeka.

SADNJA/PRESADNJA

SUPSTRAT

Korijen se bazge prostire plitko te joj je potrebno osigurati dovoljno vlage, osobito u vrijeme rasta plodova - u ljeto. Važan je pažljiv odabir lokacije kako bi se smanjio potencijalni utjecaj suše.

RAST/CVATNJA/PLODOVI

Bazga cvate dosta kasno, od svibnja do kolovoza, stoga rijetko strada od proljetnih mrazova.

RAZMNOŽAVANJE

Može se razmnožavati generativno (sjemenom) i vegetativno (reznicama). U komercijalne svrhe bazga se vegetativno razmnožava pri čemu se koriste zrele, zelene i poluzelene reznice.

KALENDAR BILJKE   

BOLESTI I LIJEČENJE

SAVJETI PRI KUPNJI

UPOTREBA

Većina se vrsta bazgi navodi kao otrovne biljke. Otrovni su nezreli plodovi Sambucus nigra, a toksini se nalaze i u kori, listovima i mladicama. Sadržava tri toksina - sambunigrin, prunasin i holokalin. Indikatori otrovanja bazgom su mučnina, povraćanje i proljev, bolovi i grčevi u trbuhu.

Cvjetovi bazge su vrlo traženi i koriste se najčešće u sokovima.

Recept za izradu soka: http://recepti-mirou.blogspot.com/2014/05/sok-od-bazge.html

ZANIMLJIVOSTI

Biljka služi kao bioindikator jer je rasprostranjena na mjestima gdje je onečišćeni zrak.

http://www.agroklub.com/sortna-lista/voce/bazga-343/

Pročitaj više

Bosiljak

lat. Ocimum basilicum

Drugi nazivi: bazilikum, bosiok, bosilje, fesližan, fasliđan, vesligen, murtela, marjanec, bajžulek, krupan bosiljak, …

PORIJEKLO/POVIJEST

Porijeklom dolazi iz Indije, porodice usnjača.

Nekad se bosiljak uzgajao u vladarskim vrtovima antičke Grčke i srednjovjekovnoga Bizanta kao vrlo cijenjena začinska biljka.

Danas se najviše uzgaja u Nizozemskoj.

IZGLED BILJKE

Bosiljak je jednogodišnja začinska biljka, naraste kao grm u visinu od 20 do 60 cm. Stabljika, listovi i cvjetne čašice prekriveni su finim dlačicama. Listovi su ovalni, 1,5 do 5 cm dugi i do 3 cm široki, veličina ovisi o staništu i količini vlage i hranjivih tvari. Općenito govoreći, listovi uzgajanog bosiljka su veći, a samoniklog manji. Rubovi lista su glatki.

VIJEK RASTA

Jednogodišnja biljka.

SVJETLOST I SMJEŠTAJ

TEMPERATURA

Bosiljak je kultura koja uspijeva u umjereno toploj klimi. Optimalna temperatura za klijanje bosiljka je 18 do 20 °C , iako će proklijati i pri minimalnoj temperaturi od 12 °C.

ZRAK

ZALIJEVANJE

Budući da je korijen biljke plitak, bosiljak zahtjeva relativno veliku količinu vlage. U vegetacijskom razdoblju zahtijeva od 600 do 650 mm2 padalina, a osobito mu je potrebna vlaga u stadiju klijanja, nicanja, izbijanja izbojaka i pupanja.

SADNJA/PRESADNJA

SUPSTRAT

Biljka je relativno osjetljiva na uvjete tla te ga je potrebno uzgajati na toplim humusnim tlima s dobrim vodozračnim režimom.

RAST/CVATNJA/PLODOVI

Cvate od svibnja do rujna, cvjetovi su ružičaste ili bijele boje, a nalaze se na središnjem dijelu stabljike i izdancima. Plod je 1,5 do 2 mm dug.

RAZMNOŽAVANJE

KALENDAR BILJKE

BOLESTI I LIJEČENJE

SAVJETI PRI KUPNJI

UPOTREBA

Cijela stabiljka, a najviše ulja ima u listovima. Koristi se u prehrambenoj industriji kao dodatak jelima.

Bosiljak potiče apetit te povoljno utječe na probavu i ravnotežu crijevne flore.

U obliku čajeva najčešće se primjenjuje kod liječenja upala (želuca, crijeva), kod hripavca, početnih stanja tuberkuloze i kod bolesti mokraćnih organa (bubrega, mjehura). Ublažava kašalj, liječi afte, a služi i za grgljanje kod bolesti grla i protiv promuklosti. Ulje bosiljka smatra se odličnim sredstvom protiv akni.

Povoljno djeluje na živčani sustav: smiruje živčanu napetost, migrenu, poboljšava pamćenje i otklanja mentalni umor.

Oblozi od bosiljka pospješuju zacjeljivanje rana. Svježi listovi bosiljka odličan su domaći lijek protiv uboda kukaca ako prstima usitnite lišće i natrljate mjesto uboda.

Mnoga dosadašnja istraživanja pokazala su da eterična ulja imaju antibakterijsko, antivirusno i antiseptičko djelovanje.

ZANIMLJIVOSTI

Uobičajen je zeleni bosiljak, ali postoje još i ljubičasti i tamni bosiljak. Ljubičasti bosiljak ima kovrčave listove s lijepim nazubljenim rubovima i može se koristiti umjesto svojih zelenih rođaka. Privlačan je i kao ukrasna biljka. Kao vrsta, tamni je bosiljak široko rasprostranjena povrtnica s nazubljenim listovima koji imaju dobar, srednje jak okus, ili nešto jači okus po đumbiru.

Po kršćanskoj legendi bosiljak je narastao na mjestu Isusovog raspela. Na misama 14. rujna se u bosiljak polaže križ, jer se vjeruje da je kraljevska biljka.

Pročitaj više

Stevia

lat. Stevia rebaudiana

Drugi nazivi: stevija

PORIJEKLO

Dolazi iz suptropske klime Paragvaja. Tamošnji Guaran ljudi koriste već više od 1500 godina kao ljekovitu biljku.

IZGLED BILJKE

Zeljasta biljka koja ima listiće veličine 2-3 cm, a sveukupna visina joj doseže od 70 do 100 cm.

VIJEK RASTA

Biljka je trajnica, ali pošto ne podnosi mraz, uzgaja se kao jednogodišnja biljka.

SVJETLOST I SMJEŠTAJ

           

TEMPERATURA        

Ne podnosi mraz.

ZRAK

ZALIJEVANJE

VODA

SADNJA/PRESADNJA

           

SUPSTRAT

RAST/CVATNJA/PLODOVI

RAZMNOŽAVANJE

KALENDAR BILJKE

BOLESTI I LIJEČENJE

SAVJETI PRI KUPNJI

UPOTREBA

Biljka je u potpunosti jestiva. Koristi se kao zaslađivač jer je 30 puta slađa u odnosu na šećernu repu, a ima 300 puta manje kalorija. Njezin sastojak, steviozid, je čak 150-300 puta slađi.

U studijama je promatrano djelovanje pri snižavanju krvnog tlaka, hipoglikemije i antimikrobnost. Stevia je također pogodna za dijabetičare jer ne povećava razinu šećera u krvi. Nema štetnih učinaka na zube.

Kako je koristiti?

Možete ju grickati svježu ili koristiti u suhom obliku.

Odrežite stabljiku biljke i ostavite da se posuši. Ako imate uređaj za mljevenje šećera, narežite cijelu stabljiku na kraće komade i usitnite u sitni prah. Ako pak nemate uređaj, rukama sameljite listiće u prah.

Ovisno o vašem ukusu, dovoljna je 1/3 ovog praha u odnosu na količinu šećer koju upotrebljavate.

ZANIMLJIVOSTI

Stevia je zakon zabranjena zakonom u većini zemalja Sjeverne Amerike i Europe, dok na primjer najviše nasada stevie ima u Japanu. U velikoj upotrebi je i u drugim zemljama Azije.

Pročitaj više

Dracena

lat. Dracaena X = Marginata, Deremensis, Reflexa

Drugi nazivi: zmajevac

PORIJEKLO

Tropski krajevi Afrike.

IZGLED BILJKE

Biljka je slična palmi. Na vrhu joj rastu novi listovi, dok donji s vremenom otpadnu. Listovi su raznih boja: jednobojni ili prugasti, s nijansama zelene boje.

Postiže visine do 3 metra.

VIJEK RASTA

Biljka je vrlo sporog raste stoga i vječna. Postoji jedan primjerak star 1000 godina.

SVJETLOST I SMJEŠTAJ

Staviti na polusjenovito, ne direktno sunce jer će spržiti listove. Ne stavljati na propuhe.

Preporuča se stavljanje u često korištene prostorije kao što su dnevne jer dobro pročišćuje zrak.

TEMPERATURA

Ljeti oko 17 do 27°C, a tijekom zime nešto niža, ali ne ispod 15°C.

ZRAK

Potrebna je konstantna vlažnost zraka što postižemo prskanjem vodom. Zimi ne prskamo.

Nikako ne izlagati propuhu.

ZALIJEVANJE

Zalijevajte ju svakih 5 do 7 dana u malim količinama, a jednom mjesečno biljku potopite. Tijekom zime, smanjiti zalijevanje, ali zemlja se ne smije isušiti.

SADNJA/PRESADNJA

Biljku presađujemo u veće posude svake 2 do 3 godine u proljeće.

Odstranimo trulo korijenje i stari supstrat, te posadimo u novi.

SUPSTRAT

Obični supstrat, humusna zemlja za sve vrste biljaka.

RAST/CVATNJA/PLODOVI 

RAZMNOŽAVANJE

Sjemenom

Sjeme sijemo u ožujak u supstrat. Malo ga navlažimo te prekrijemo prozirnom folijom. Posudu stavljamo na toplo mjesto, na sunčani prozor da se osigura temperatura oko 27 do 28°C. Kada biljka počne rasti, temperatura može biti niža, oko 24°C, te pazimo da se ne nalazi na propuhu.

Reznicama

Odrežu se reznice vrhova biljke i posade u supstrat. Reznice se zakorjenjuju na temperaturama od 25°C.

KALENDAR BILJKE

Proljeće: intenzivnije zalijevanje, presađivanje i razmnožavanje

Ljeto: redovito zalijevanje jednom tjedno te redovito prskanje vodom

Jesen: ---

Zima: smanjenje zalijevanja i prestanak prskanja vodom

BOLESTI I LIJEČENJE

Ukoliko listovi otpadaju, a nisu se do kraja razvili, to je prvi znak da je biljka premalo ili previše zalijana ili preniska temperatura.

SAVJETI PRI KUPNJI

UPOTREBA

Biljka se koristi kao ukrasna sobna biljka.

ZANIMLJIVOSTI

Biljka izuzetno dobro pročišćuje zrak.

Pročitaj više

Mirni ljiljan

lat. Spathiphyllum Wallisii

Drugi nazivi: sobni ljiljan

PORIJEKLO

           

IZGLED BILJKE          

VIJEK RASTA

           

SVJETLOST I SMJEŠTAJ

Staviti na polusjenovito, ne direktno sunce jer će spržiti listove. Preporuka je da biljku postavite blizu nekog električnog uređaja (računala, telefon, televizor, …) jer upija štetne stvari kao što je zračenje, a ujedno ionizira zrak.

TEMPERATURA

Konstantna temperatura od 20 do 25°C.

ZRAK

Potrebna je konstantna vlažnost zraka što postižemo prskanjem. Nikako ne izlagati propuhu.

ZALIJEVANJE

Preko ljeta jednom tjednom (redovito prskati), a zimi nešto manje. Najbolje je ostaviti da se supstrat malo osuši. (možete promatrati period koji je potreban da lišće počinje venuti i tako odrediti učestalost zalijevanja).

Biljku ne gnojimo zbog preosjetljivosti.

SADNJA/PRESADNJA

Ako biljka iskoristi vodu za 2-3 dana, potrebno ju je presaditi u veću posudu. Nakon presadnje operite ruke jer je malo toksična.

U dno posude stavite drenažni supstrat (poveći komadi treseta) kako vlaga ne bi zaostala i stvorila plijesan koja smeta biljci.

SUPSTRAT

Obična humusna zemlja.

RAST/CVATNJA/PLODOVI

RAZMNOŽAVANJE

Dijeljenjem kada izraste dovoljno mladica.

KALENDAR BILJKE

           

BOLESTI I LIJEČENJE

Biljci smeta velika vlaga supstrata jer se stvara plijesan koja ju može ubiti.

SAVJETI PRI KUPNJI

UPOTREBA

Biljka se koristi kao ukrasna sobna biljka.

ZANIMLJIVOSTI

Biljka pročišćuje zrak, najviše od elektro-magnetskog zračenja koje zrače svi električni uređaji.

Pročitaj više

Božićna zvijezda

lat. Euphorbia Pulcherrima

Drugi nazivi: poinsettia, božićnica

PORIJEKLO

IZGLED BILJKE

VIJEK RASTA

SVJETLOST I SMJEŠTAJ

Tijekom cvatnje: svjetlo, ali ne direktno sunce.

Tijekom mirovanja: svjetlo do kraja kolovoza, a dalje je držimo pod uvjetima: 14 sati mrak (potpuni) i 10 sati svjetlosti.

TEMPERATURA

Tijekom cvatnje 15-20°C ne blizu grijaćih tijela.

Tijekom mirovanja: oko 12°C te ju staviti van kad bude iznad +12°C.

ZRAK

Relativno visoka vlažnost zraka, ali ne prevlažan. Nikako na propuhu.

ZALIJEVANJE

Često (cca. jednom tjedno), ali voda ne smije stajati u lončanici. Svaka 2 tjedna dohranjivati dok ne dobije crvene listove.

SADNJA/PRESADNJA

Ako je potrebno, biljku presadite tijekom lipnja ili srpnja.

Biljku presađujemo sa starim supstratom u novi, vrlo oprezno jer ima krhko korijenje. Nakon što je biljka presađena, ostavite ju dva dana u sjenovitom prostoru bez zalijevanja, kako bi se korijen raširio na novi dio supstrata. Nakon toga biljku zalijte i ponovno ju stavite na svijetlo i toplo mjesto. Nemojte nikako zaboraviti redovito, ali ne pretjerano zalijevanje, tako da supstrat bude uvijek lagano vlažan.

SUPSTRAT

Humusna zemlja s malo pijeska.

RAST/CVATNJA/PLODOVI

U ovom slučaju to je dobivanje boje gornjih listova (brakteje). Da bi brakteje dobili boju (crvenu, ružičastu ili bijelu) potrebno joj je i određeno razdoblje potpunog mraka. Stoga je već od kraja kolovoza biljku potrebno prekrivati ili staviti na tamnije mjesto tako da ima 14 sati mraka i 10 sati svjetla.

RAZMNOŽAVANJE

KALENDAR BILJKE

Proljeće: (ožujak-travanj) nakon što otpadnu brakteje izdanke treba prikratiti na 10 cm visine i ne zalijevati 1 mjesec.

Ljeto: (lipanj-srpanj) ako je potrebno presadite biljku

Jesen: ako novi izdanci rastu prebrzo, prikraćujemo ih sve do kolovoza. Stavljanje u mrak! (vidi gore “Svjetlost”)

Zima: Cvatnja

BOLESTI I LIJEČENJE

Trulež donjeg dijela korijenja - izdanci odjednom venu, a stabljika pocrni. Da bi se to izbjeglo, pazite na vlagu u zemlji i ne prihranjujte previše.

Siva plijesan - manifestira se kao bijela ili siva nakupina na listovima koju uzrokuje previše vlage u zraku. Ako to primijetite, najprije uklonite sve zaražene listove, a zalijevanjem preko podloška omogućite biljci da se osuši.

Oštećeni dijelovi biljke - odrežite peteljku lista 2 cm od izbojka. Ostatak peteljke se sam osuši i otpadne, a na tom se mjestu stvara pravo tkivo i nema opasnosti od ulaska štetnih organizama.

SAVJETI PRI KUPNJI

UPOTREBA

Biljka se koristi kao ukrasna sobna biljka. Nakon rukovanja s biljkom, preporuča se oprati ruke zbog nadražujućeg soka u biljci. Nikako ne konzumirati.

ZANIMLJIVOSTI

Biljka je blago otrovna, stoga operite ruke nakon rukovanja njome te držite dalje od djece i kućnih ljubimaca.

Pročitaj više