lat. Sambucus
Drugi nazivi: bezg, zovina
PORIJEKLO
IZGLED BILJKE
Drvenasta biljka, dok je ponegdje i zeljasta.
VIJEK RASTA
Višetrajnica.
SVJETLOST I
SMJEŠTAJ
TEMPERATURA
Bazga uspijeva u područjima gdje prosječna mjesečna
temperatura u listopadu varira od 7,2 do 15 °C. U Hrvatskoj je raširena gotovo
posvuda, a dopire do 1.401 m nadmorske visine. Sambucus nigra otporna je na
zimsku hladnoću, podnosi do -29 °C u razdoblju mirovanja.
ZRAK
ZALIJEVANJE
Bazga se svrstava u biljne vrste koje imaju visoke
potrebe za vodom. Može se uzgajati u područjima koja imaju 700 mm oborina
godišnje. Često ju se nalazi uz obale rijeka.
SADNJA/PRESADNJA
SUPSTRAT
Korijen se bazge prostire plitko te joj je potrebno
osigurati dovoljno vlage, osobito u vrijeme rasta plodova - u ljeto. Važan je
pažljiv odabir lokacije kako bi se smanjio potencijalni utjecaj suše.
RAST/CVATNJA/PLODOVI
Bazga cvate dosta kasno, od svibnja do kolovoza,
stoga rijetko strada od proljetnih mrazova.
RAZMNOŽAVANJE
Može se razmnožavati generativno (sjemenom) i
vegetativno (reznicama). U komercijalne svrhe bazga se vegetativno razmnožava
pri čemu se koriste zrele, zelene i poluzelene reznice.
KALENDAR BILJKE
BOLESTI I
LIJEČENJE
SAVJETI PRI
KUPNJI
UPOTREBA
Većina se vrsta bazgi navodi kao otrovne biljke.
Otrovni su nezreli plodovi Sambucus nigra, a toksini se nalaze i u kori,
listovima i mladicama. Sadržava tri toksina - sambunigrin, prunasin i
holokalin. Indikatori otrovanja bazgom su mučnina, povraćanje i proljev, bolovi
i grčevi u trbuhu.
Cvjetovi bazge su vrlo traženi i koriste se najčešće
u sokovima.
ZANIMLJIVOSTI
Biljka služi kao bioindikator jer je rasprostranjena
na mjestima gdje je onečišćeni zrak.
