Rajčica

lat. Solanum lycopersicum L.

Drugi nazivi: pomidor, paradajz, paradižnik, zlatna jabuka, tomat, jabučica

PORIJEKLO

Rajčica potječe iz Južne Amerike, a u Europi ju je prvi opisao liječnik i botaničar Mattioli 1554. godine.

Rajčica je bliži srodnik krumpiru, koja spada u porodicu voća, a ne povrća

IZGLED BILJKE

Dlakava i ljepljiva biljka naraste otprilike 1 metar, listovi su rascijepani, listići dugoljasti. Žuti cvjetovi skupljeni su u grozdove, plodovi su u početku zeleni, a sazrijevanjem poprimaju tamnocrvenu boju. Današnjim uzgojem dobilo se sorte rajčica raznih oblika i boja.

VIJEK RASTA

Jednogodišnja biljka

SVJETLOST I SMJEŠTAJ

Rajčica za rast i razvoj traži dosta svjetlosti. Tijekom jeseni i zime imamo nepovoljne uvjete za uzgoj rajčice u zaštićenim prostorima. Dužina dana za cvjetanje i zametanje plodova iznosi 8-10 sati, što se u kontinentalnim uvjetima postiže već u veljači i traje sve do listopada.

TEMPERATURA

Minimalna temperatura za klijanje sjemena je 10 ºC, a klijanje traje 8-23 dana. Optimalna temperatura za klijanje je 22-25 ºC, a za rast i razvoj sve do plodonošenja potrebna je temperatura od 18-22 ºC.

ZRAK

Najpovoljnija relativna vlaga zraka je između 55-65 %.

ZALIJEVANJE

Rajčica se svrstava u usjeve sa srednjim zahtjevima za vodom. Kritično je razdoblje za vlagu vrijeme cvatnje i zametanja plodova, što traje 1-2 mjeseca. Za normalan rast i razvoj rajčica traži umjerenu vlažnost zemljišta i zraka (60-70 % PVK i 50-60 % relativne vlažnosti zraka). (PVK – poljski vodni kapacitet)

SADNJA/PRESADNJA

Rajčica se proizvodi iz rasada i direktnom sjetvom. Za ranu poljsku proizvodnju sjetva sjemena za proizvodnju rasada počinje u južnim toplijim područjima oko 10. siječnja, a za srednje ranu oko 15. veljače. U sjevernim područjima RH sjetva za ranu proizvodnju počinje oko 20. veljače, a za kasniju početkom ožujka pa sve do 10. travnja, što ovisi i o sorti koju sijemo.

Direktna sjetva na otvorenom, za proizvodnju industrijske rajčice, počinje polovinom travnja i traje do 10. svibnja i obavlja se na gredicama. Koriste se precizne sijaćice koje imaju ulagače za gnojiva i herbicide. Dubina je sjetve 2-3 cm, a na gredicu se siju 2 reda razmaka 30 cm, a razmak je kućica u redu 25-30 cm.

Može se sijati direktno u lončanice, tresetne kocke, lijehe ili u plastične saće. Direktna sjetva zahtijeva veći grijani prostor. Bez obzira na to gdje se sjetva obavlja, dubina zemljišnog supstrata treba biti 15 cm. Koriste se razne kombinacije zrelog stajskog gnoja, zemlje i pijeska, zatim gotove hranjive smjese (Klasmann supstrat ili Brill supstrat).

Prije sjetve, smjesa se zbije daskom. Ako se sije u redove, razmak redova je 4-5 cm, dubina sjetve je 1,5-2 mm, a razmak od sjemenke do sjemenke je 2 cm. Ovako se dobiju čvrste i neizdužene sadnice. Nakon sjetve sjeme se pokrije hranjivom smjesom debljne 2 cm, zatim se malo zbije i dobro zalije.

Veliki proizvođači rasada obično nakon sjetve i zalijevanja, pokriju lijehu prozirnom plastikom ili novinama da bi se održala povoljna vlaga. Taj se pokrov drži do pojave prvih znakova nicanja. Tako se štedi u radnoj snazi potrebnoj za obavljanje zalijevanja, a omogućuje se ravnomjerna vlaga u rasadu.

Rasad rajčice za ranu proizvodnju, kao i za proizvodnju za plastenike, pikira se (presađuje) kad razvije 1-2 prava lista, (obično 20 dana nakon sjetve), u plastične lonce promjera 10 cm, tresetne kocke 10x10 cm. Nakon što se pikirani rasad razvije, treba razmicati lonce ili kocke, kako bi biljke imale dovoljno prostora za svoj rast i razvoj.

Sadnja rajčice obavlja se kad biljke formiraju 5-6 listova, pa sve dok se na njima pojave začeci prvih cvjetnih grančica (što se postiže za 40-60 dana od nicanja). Nepikirani se rasad dan prije sadnje obilno zalije da bi se lakše čupao, a rasad u loncima ili kockicama posljednja se 2-3 dana ne zalijeva, da bi se lakše vadio i da zemlja sa žila ne bi ispadala. Pred iznošenje, rasad se poprska jednim od fungicida na bazi bakra.

Kao potporanj za uzgoj rajčica na okućnicama se najčešće koriste drveni kolci, dok su u plastenicima i staklenicima najpraktičniji plastificirani konopci obješeni o krovnu konstrukciju. U vrtnim centrima se mogu nabaviti i spiralni potpornji za rajčice izrađeni od metala uz koje se biljka lako vodi u vis.

Vrijeme sadnje zavisi od regije proizvodnje. Tako u toplijim južnijim krajevima sadnja počinje već krajem ožujka za ranu proizvodnju na otvorenom, a u hladnijim krajevima sadnja počinje sredinom travnja do početka svibnja. Industrijska rajčica sadi se od 10-15 svibnja.

Rana rajčica sadi se na razmak 70 x 35 cm (41000 biljaka/ha). Srednje rana i kasna rajčica sadi se na razmak 80 x 40 cm. U plastenicima i staklenicima sadi se na razmak 70 x 50 cm.

Što se tiče navodnjavanja, od formiranja plodova, pa sve do berbe i tijekom berbe, rajčici je dovoljno 25-30 l/m2 ili 3 l/min po jednoj dužini, ako se vrši navodnjavanje kišenjem. Normalno da su u zimskom uzgoju potrebe biljke za vlagom u tlu manje, ali u ljetnom uzgoju na otvorenom potrebno je tjedno dodati 40-50 l vode/m2.

Idealni je sustav navodnjavanja kap po kap ili primjena perforiranih plastičnih cijevi koje već prema određenom pritisku crpke doziraju vodu pokraj biljke. Idealno zalijevanje je ono u ranim jutarnjim satima jer su biljke i tlo u to vrijeme najhladniji, što je posebno važno u ljetnim mjesecima. Ovo je jednako važno i za proizvodnju rajčice u zaštićenom prostoru.

SUPSTRAT

Plodored

U plodoredu, rajčica za prethodnu kulturu zahtijeva salatu, špinat, mladi luk, rotkvicu i sl., a nikada ju ne treba uzgajati iza kultura iz porodica Solanaceae (paprika, patlidžan, krumpir).

Obrada tla

Tlo za rajčicu treba u jesen duboko preorati (30-35 cm). Pred sadnju se tlo 1-2 puta obradi frezom. Na izravnano tlo unose se herbicidi. U posljednje vrijeme sve je više prisutan uzgoj na crnoj foliji, a ispod folije je sustav za navodnjavanje, kap po kap, pa se na taj način izbjegava primjena herbicida.

Gnojidba

Zbog velikih potreba za kalijem za vrijeme rasta i sazrijevanja ploda rajčica većinom osjetljivo reagira na manjak K. Tada plodovi prema peteljci ostaju zeleni (tamo ne sazriju), kao i žuto-ljubičasta pigmentacija unutar mreže žilica i rubova od vrha donjih listova. Kalij se treba unositi u većim količinama, u obliku oksida, u omjeru od 1:2,5-3 N:K.

Stajski gnoj se dodaje u količini 40-60 t/ha. Koristi se zreli stajski gnoj koji se nakon rasipanja odmah unosi u tlo, obično pred oranje. Za gnojidbu rajčice koriste se razne kombinacije NPK mineralnih hraniva (s omjerom hraniva 7:14:21 ili 10:30:20) u količini 300-400 kg/ha. Za prihranjivanje se najčešće koristi KAN, u količini 200-300 kg/ha, ali je najbolje za prihranjivanje koristiti NPK gnojiva u obliku kristalonske formulacije koja je pristupačna biljci. Prihranjivanje se obavlja 2-3 puta, i to u vrijeme cvatnje i zametanja prvih plodova te u vrijeme zriobe prvih plodova.

Kod uzgoja u zaštićenom prostoru ima nekoliko mogućnosti prihrana, ali svaka se bazira na osnovu analize tla i preporuci stručnjaka. Najčešća prihrana je metodom kap po kap.

RAST/CVATNJA/PLODOVI

Pinciranje (zakidanje zaperaka) - Rajčice rastu tako da se mladi izbojci (tzv. zaperci) stvaraju u pazušcima listova. Kad bismo pustili biljku da se slobodno razvija, poprimila bi zamršen grmolik izgled. Zbog slabije prozračenosti porasla bi opasnost od razvoja gljivičnih bolesti, a i plodovi bi bili manji i slabije kvalitete jer bi kroz guštik izbojaka i listova sunce do njih teže prodiralo te bi oni zbog toga neravnomjerno dozrijevali. Da bi se spriječilo da do toga dođe zaperci se otkidaju dok su još mali, tj. ne veći od 5 do 8 cm i to najmanje jednom tjedno. Ako vam je neki zaperak promaknuo i naraste, više ga nemojte trgati, nego mu samo otkinite vrh.

Dekaptacija (zakidanje vrhova) - obavlja se nakon što je biljka razvila 4-6 cvjetnih grančica ili etaža (i do 14 etaža) da bi se ubrzala zrioba.

Skidanje donjeg lišća - uklanja se donje lišće koje stari i uvija se, a počinje se nakon što su prvi plodovi sazreli ili postigli veličinu karakterističnu za sortu. Ovo je važno zbog boljeg provjetravanja usjeva. Naročito se provodi u plastenicima i staklenicima. Nakon skidanja lišća (koje mora biti postupno, 1-2 lista u jednom prohodu) obavezno je prskanje fungicidima, radi zaštite rana od napada uzročnika bolesti.

RAZMNOŽAVANJE

Pomoću sjemenki od zrelih plodova. Postoji mogućnost kidanja zaperaka i pikaranje direktno u zemlju.

Oplodnja cvjetova

Produktivnija je u doba oblačnog vremena s visokom relativnom vlažnosti zraka (sprečava oslobađanje polena) obavlja se mehaničkim i kemijskim putem.

Mehaničkim putem, upotrebom vibratora ili potresanjem gornjih žica za koje su biljke pričvršćene, vršimo oslobađanje polena koji na taj način lako oplodi tučak u cvijetu. Ovaj postupak izvodi se u prijepodnevnim satima kada je relativna vlaga niža.

Kemijska sredstva, fitohormoni ili stimulatori rasta također pomažu oplodnju. Ovim sredstvima tretiraju se prve 2-3 cvjetne grančice, bilo da se prskaju ili potapaju u rastvor ovih sredstava. Ova se mjera također obavlja u jutarnjim satima.

KALENDAR BILJKE

Proljeće: sjetva, presadnja, sadnja

Ljeto: zalijevanje, pinciranje, dekaptacija, skidanje donjeg lišća, oplodnja cvjetova

Jesen: berba plodova

Zima: -

BOLESTI I LIJEČENJE

SAVJETI PRI KUPNJI

UPOTREBA

Rajčica ne sadrži oksalnu kiselinu, pa u njoj mogu uživati i oboljeli od reume i upale zglobova. Ona povećava i izlučivanje vode iz organizma, dobro djeluje na srce i krvotok, regulira probavu i snizuje krvni tlak. Bogata je pektinima i mnogim organskim kiselinama koje potiču tek, aktiviraju probavne procese i sprječavaju negativno djelovanje bakterija.

Likopen ima najjače antioksidativno djelovanje od svih karotenoida prisutnih u namirnicama, dvostruko snažnije od beta-karotena i deset puta snažnije od alfa-tokoferola u neutraliziranju slobodnih radikala.

Nekoliko objavljenih epidemioloških studija pokazuje vezu između prehrane bogate rajčicom i pojave nekih oblika karcinoma i kardiovaskularnih oboljenja. Smanjenje rizika oboljenja od karcinoma od 35% povezano je s konzumiranjem 10 ili više serviranja proizvoda rajčice tjedno. Likopen u proizvodima rajčice ima mnogo veću iskoristivost nego u svježoj rajčici uz prisustvo masti, primjenu topline te količinu i prisustvo drugih karotenoida poput beta-karotena.

Plodovi rajčica često se koriste u pripremi salata, umaka ili priloga. Možete ih peći na roštilju ili u pećnici, pržiti, kuhati, puniti i pirjati. Svako će jelo obogatiti svojom crvenom bojom i ugodnim slatkasto-kiselkastim okusom.

Nedozrele zelene rajčice kisele se u octu, a zrele rajčice možete rezati na kriške, sušiti na suncu ili u pećnici na nižoj temperaturi (do 100°C) pa potom konzervirati u maslinovu ulju i koristiti kao fini dodatak toplim jelima.

Prije upotrebe zrelih rajčica za umak poželjno im je skinuti kožicu, prepoloviti ih, očistiti sjemenke te ih narezati na manje kockice. Na jednostavan način obogatit će tjesteninu i rižu, jednako dobre bit će i u kombinaciji pečenog povrća kao što je peperonata ili pak u đuveču.

Kod mesnih juha i gulaša uvijek je dobro došla žlica koncentrata od rajčica, a tradicionalna pizza gotovo je nezamisliva bez usitnjenih pelata.

Inače, bilo da je hladno poslužena s mozzarellom ili topla u nekom umaku, veoma se dobro slaže s maslinovim uljem i bosiljkom.

Rajčica povrtnim jelima daje punoću, a mesnima svježinu, dok u kombinaciji s ribama i morskim plodovima pruža pravi gurmanski doživljaj.

ZANIMLJIVOSTI

Hidroponski uzgoj rajčice

Hidroponska proizvodnja odvija se u grijanom i povremeno grijanom zaštićenom prostoru (staklenici ili plastenici), što znači da je proizvodnja moguća tijekom cijele godine u vertikalnom uzgoju s 20-34 etaža plodova. Hidroponi su zaštićeni pojedinačni prostori u kojima se biljke uzgajaju bez tla, sa ili bez inertnih supstrata (kocke ili ploče kamene vune, drvena piljevina, perlit, vlakna kokosova oraha, zobene ili rižine pljevice ili njihove kombinacije).

Presadnice se proizvedu u čepovima kamene vune te se u fazi dva prava lista biljke presađuju u kontejnere s kokosovim vlaknom (promjer 8 cm), a isti se ulaže u ploču čiji je sadržaj vlakno kokosova oraha ili sve u kamenu vunu.

Opskrba hranjivom otopinom odgovarajućeg sastava makro- i mikorelemenata periodički se tijekom dana 12-24 puta osigurava sustavom kapanja pomoću mikroprocesora i pogonskih kompjutora.

SORTE

• ABELLUS *
• ALAMBRA F1 *
• ALANGE *
• ALL STAR F1 *
• AMANETA *
• AMATI *
• AMERIGO *
• ANTINEA *
• ARLETTA F1 RS *
• ASTONA *
• AXEL *
• BAGHERA *
• BELLE *
• BERBERANA *
• BOBCAT
• BONSET F1 *
• BRAČKI JABUČAR
• BRIGADE F1 *
• BROOKLYN F1 *
• BURAN *
• CAMPBELL 1327 *
• CAMPBELL 28 *
• CAMPEON *
• CARMELO F1 *
• CHIBLI
• COLIBRI
• CONSUL *
• CONTESSA F1 *
• CRONOS *
• DARIO *
• DART *
• DELFINE *
• DIRK *
• DOMBELLO *
• DOMBITO *
• DOMBO *
• DON JOSE *
• DYNAMO *
• EARLY STONE *
• ELKO
• EMPERADOR *
• ENDEAVOUR *
• FABIOLA *
• GRANADA *
• GROWDENA
• GUYANA *
• HECTOR
• HEINZ 1370 *
• HEINZ 2206 *
• HEINZ 3402 *
• HEINZ 9144 *
• INCAS *
• IVET F1 *
• IZMIR
• JAGUAR *
• JENNA F1 (73-34) *
• JEREMY *
• KARTIER
• KILIO
• KIVELI *
• KOMEETT *
• LEVANZO *
• LINDA *
• LOGISTICA *
• LORELY
• LUSTRO *
• MAGNUS *
• MALIKE *
• MARGLOBE *
• MARMANDE - eng: COSTOLLUTO DI MARMANDE, MARMANDE A GROS FRUIT, MARMANDE CALUDIA, MARMANDE D`ALGER, MARMANDE MARAICHÈ; lat: MARMANDE S.S., MARMANDE SUPERPERCOCE; *
• MATIAS *
• MAX F1 *
• MERCURIO *
• MINARET
• MONDIAL *
• MONROE F1 *
• MONTECARLO *
• OLGA *
• OMBELLINE
• ORCO *
• PABLO *
• PERFECT PEEL F1 *
• PHILLIPPOS *
• PISTOLERO *
• PRIMA *
• RALLY *
• RED CHIEF *
• RED FLOOD *
• RED HUNTER *
• RED PEAR *
• RED RIVER *
• RIO GRANDE *
• RONITA *
• RUTGERS *
• SAINT-PIERRE - eng: SAN PEDRO, S. PIETRO, ST. PIERRE, S. PIERRE; *
• SAKURA *
• SALOMONE *
• SAN MARZANO *
• SAROM *
• SHANNON *
• ŠIBENSKI ŠLJIVAR
• SPRINTER
• SULTAN *
• SUNSTREAM *
• SWING *
• TAMARIS
• TASTERY *
• TONDO F1 N. 130 *
• TORQUAI *
• TUNDRA *
• UNO *
• URBANA *
• VEDETTA *
• VEMONE *
• VIVIA *
• VOLOVSKO SRCE - eng: CUORE DI BUE, OXHEART; *
• WALLY RED *
• ZAGREBAČKA RANA *

Sorte označene sa zvjezdicom (*) nisu svrstane na Sortnu listu Republike Hrvatske jer na njima nije provedeno DUS ispitivanje (ispitivanje različitosti, ujednačenosti i stabilnosti).

Pročitaj više