lat. Fragaria X = Vesca, Ananassa
Drugi
nazivi:
PORIJEKLO
Jagoda
je rod biljaka iz porodice ruža s desetak vrsta, od koje su gotovo sve
rasprostranjene u sjevernom umjerenom pojasu, a samo jedna u Čileu. Šumska
jagoda (Fragaria vesca) rasprostranjena je u umjerenoj Europi i umjerenoj
Aziji, a udomaćila se i izvan toga područja.
IZGLED BILJKE
Donji
su listovi biljaka sastavljeni od 3 liske; od bijelih se cvjetova razvija
zbirni plod (jagoda) koji na mesnatom cvjetištu nosi brojne sjemenke.
VIJEK RASTA
Višetrajnica.
SVJETLOST I SMJEŠTAJ
Za
jagodu su najpovoljniji oni položaji koji nisu izloženi vjetru i akumulaciji
hladnog zraka. Za rane sorte najbolji su južni položaji, gdje se ne javljaju
kasni proljetni mrazevi jer je na njima omogućeno ranije sazrijevanje ploda za
oko 10 dana u odnosu na sjeverne položaje. Sjeverne i istočne položaje treba
koristiti za srednje rastuće, a sjeverne i ravničarske površine za kasne sorte
jer one obično kasnije cvjetaju i nema opasnosti od kasnih proljetnih mrazova.
TEMPERATURA
Jagoda
se smrzava na temperaturi od -15 °C do -18 °C. Ako nema snježnog pokrivača,
osobito pri kraju zimskog razdoblja kada otopli, strada i na -5 °C do -7 °C.
Cvijet jagode se smrzne na -2 °C. Tijekom vegetacije najbujniji porast je pri
temperaturama od 20 - 24 °C (optimum 23 °C).
ZRAK
ZALIJEVANJE
VODA
Uslijed
nedostatka vlage u tlu, korijenov sistem se nedovoljno razvija u površinskom
dijelu tla; ne formiraju se rašlje na stablu, uslijed čega se smanjuje bujnost
i rodnost, a plodovi su sitni i nekvalitetni. S obzirom da se jagoda sadi u
vrlo gusti sklop i ima veliku lisnu masu, tlo neophodno mora sadržavati 75 - 80
% vlage. Potrebno im je navodnjavanje početkom cvjetanja, tijekom zrenja i po
završetku svih berbi.
SADNJA/PRESADNJA
SUPSTRAT
Najbolja
su pjeskovito-ilovasta tla i tla bogata organskim tvarima (humusom). Tla moraju
biti dovoljno duboka i drenirana. Najpovoljnija kiselost se kreće od pH 4,6 -
6,4. Loše predkulture za jagodu su grašak, rajčica, bijeli krumpir, repa i
kukuruz jer svi dijele iste štetnike.
Za
uzgoj nasada jagoda, tlo se mora pripremiti. Tlu se mora popraviti struktura,
uništiti korovi, rigola se na dubinu od 30 cm i ravna. Prije rigolanja, ako je
tlo nedovoljno plodno, dodaje se oko 15 - 20 t/ha stajskog gnojiva. Ako je tlo
siromašno humusom potrebno je unijeti 30-40 t/ha stajskog gnojiva ili se u
prethodne dvije godine uzgajaju i zaoravaju biljke za zelenu gnojidbu. Pri
gnojidbi organskim gnojivima, dodajemo 300 - 600 kg NPK 5:20:305.
RAST/CVATNJA/PLODOVI
Poboljšanje
uzgoja
U
područjima gdje vladaju zimski ili proljetno-ljetni vjetrovi trebaju se podići
vjetrozaštitni pojasevi na razmaku od 120 - 200 m. U tu su se svrhu najbolje
pokazale višnje, šljive, ribizi, suncokret i kukuruz. Plodored ovisi od više
čimbenika i može biti 3,5 i 8-godišnji.
Jagode
se sade u redove te razmak od reda do reda iznosi 60 cm, a u redu 30 cm. Među
redovima se načine plitke brazde za navodnjavanje. Do berbe, voda se pušta u
sve brazde, a tijekom berbe naizmjenično u svaku drugu, kako bi suhim brazdama
mogli prolaziti berači.
Jagode
se mogu saditi u gredice širine 50 cm ili humke visine 20 cm i prekrivaju se
crnom folijom.
Prednost
uzgoja na foliji:
• Sprječava rast korova jer ne propušta
svjetlost.
• Održava fizičku strukturu tla jer
sprječava da kiša sabije zemlju.
• Povećava toplinu i vlažnost tla.
• Povećava se prinos jagoda za 20 - 30
%.
• Povećava kvalitetu ploda jer je
smanjeno truljenje, a boja je intenzivnija.
• Sprječava truljenje ploda jer isti ne
leži na zemlji.
• Ubrzava sazrijevanje ploda za 3 - 4
dana.
• Štede se radni sati za uništavanje
korova, obradu međuredova, zalijevanje jagodnjaka i pri berbi ploda
Budući
da se folijom prekrije tlo, na njoj se načine otvori u koje će se saditi
jagode. Otvori, odnosno rupe široke 4 - 5 cm, buše se na međurednoj udaljenosti
35 - 40 cm i razmakom između biljaka od 20 cm u redu. Jagode na foliji sade se
od sredine srpnja do sredine rujna.
Održavanje
nasada jagode
Njega
jagoda na foliji sastoji se u prihranjivanju preko lišća (folijarna prihrana) i
to u 4 - 5 navrata tijekom vegetacije. Zalijeva se orošavanjem (umjetnom kišom)
ili površinski, sistemom kap po kap. Međuredni prostor čisti se od korova, a
kasnije se postavlja i malč (pšenična slama najčešće).
Berba
plodova
Berba
sorti mekoga ploda obavlja se prije punog zrenja, a plod sorti čvrstoga ploda
bere se u punom zrenju. Berbu treba obaviti ujutro poslije pada rose i poslije
podne kada je slabiji intenzitet sunčevog zračenja i kada se plod rashladi.
Trajanje berbe ovisi o sorti ali prosječno se beru svakog drugog dana. Pakiraju
se u male otvorene plitke letvene sandučiće i u skladištu čuvaju pri
temperaturi od 0 °C.
RAZMNOŽAVANJE
Jagode
se mogu razmnožavati sjemenom, cijepljenjem, dijeljenjem grmova i vriježama.
Sjeme posijano u vrtnu zemlju, kojoj se doda pijesak i kompost, počinje klijati
nakon 12 - 15 dana. Cijepljenje jagoda se obavlja kada se želi otkriti
nazočnost virusnih oboljenja. Grmovi se dijele kod sorata krupnijeg ploda i
mjesečarki koje ne daju vriježe. Razmnožavanje vriježe ja najrašireniji način
razmnožavanja jagoda. U pravilu, na svakom članku (nodiju) vriježe razvijaju se
adventivni pupovi koji daju stablo s lišćem i korijenov sistem, sadnicu.
Sadnice
za sadnju
Sadnice
trebaju biti svježe, zdrave s dobro razvijenim korijenovim sistemom i najmanje
3 - 5 razvijenih listova. Prije sadnje, sadnicama se skraćuju žile i potapaju
se u smjesu zemlje i goveđeg gnoja ili u hormon za bolje ožilavanje. Za ljetnu
sadnju koriste se presadnice proizvedene u prethodnoj godini, a sade se u
drugoj polovici srpnja.
KALENDAR BILJKE
BOLESTI I LIJEČENJE
SAVJETI PRI KUPNJI
UPOTREBA
Plod
biljke se koristi u prehrambenoj industriji, a list i cvijet biljke se koriste
za čajeve.
ZANIMLJIVOSTI
Sorte:
• Albion
• Antea
• Arosa
• Civka (Raurica)
• Civmad (Madeleine)
• Civri30 (Elsinore)
• Clery
• Dely
• Diamante
• Everest
• Galiaciv
• Joly
• Kraljica doline (Regina delle valli)
• Lia
• NF311 (Alba)
• NF421 (Asia)
• Onebor (Marmolada)
• Record
