Rajčica

lat. Solanum lycopersicum L.

Drugi nazivi: pomidor, paradajz, paradižnik, zlatna jabuka, tomat, jabučica

PORIJEKLO

Rajčica potječe iz Južne Amerike, a u Europi ju je prvi opisao liječnik i botaničar Mattioli 1554. godine.

Rajčica je bliži srodnik krumpiru, koja spada u porodicu voća, a ne povrća

IZGLED BILJKE

Dlakava i ljepljiva biljka naraste otprilike 1 metar, listovi su rascijepani, listići dugoljasti. Žuti cvjetovi skupljeni su u grozdove, plodovi su u početku zeleni, a sazrijevanjem poprimaju tamnocrvenu boju. Današnjim uzgojem dobilo se sorte rajčica raznih oblika i boja.

VIJEK RASTA

Jednogodišnja biljka

SVJETLOST I SMJEŠTAJ

Rajčica za rast i razvoj traži dosta svjetlosti. Tijekom jeseni i zime imamo nepovoljne uvjete za uzgoj rajčice u zaštićenim prostorima. Dužina dana za cvjetanje i zametanje plodova iznosi 8-10 sati, što se u kontinentalnim uvjetima postiže već u veljači i traje sve do listopada.

TEMPERATURA

Minimalna temperatura za klijanje sjemena je 10 ºC, a klijanje traje 8-23 dana. Optimalna temperatura za klijanje je 22-25 ºC, a za rast i razvoj sve do plodonošenja potrebna je temperatura od 18-22 ºC.

ZRAK

Najpovoljnija relativna vlaga zraka je između 55-65 %.

ZALIJEVANJE

Rajčica se svrstava u usjeve sa srednjim zahtjevima za vodom. Kritično je razdoblje za vlagu vrijeme cvatnje i zametanja plodova, što traje 1-2 mjeseca. Za normalan rast i razvoj rajčica traži umjerenu vlažnost zemljišta i zraka (60-70 % PVK i 50-60 % relativne vlažnosti zraka). (PVK – poljski vodni kapacitet)

SADNJA/PRESADNJA

Rajčica se proizvodi iz rasada i direktnom sjetvom. Za ranu poljsku proizvodnju sjetva sjemena za proizvodnju rasada počinje u južnim toplijim područjima oko 10. siječnja, a za srednje ranu oko 15. veljače. U sjevernim područjima RH sjetva za ranu proizvodnju počinje oko 20. veljače, a za kasniju početkom ožujka pa sve do 10. travnja, što ovisi i o sorti koju sijemo.

Direktna sjetva na otvorenom, za proizvodnju industrijske rajčice, počinje polovinom travnja i traje do 10. svibnja i obavlja se na gredicama. Koriste se precizne sijaćice koje imaju ulagače za gnojiva i herbicide. Dubina je sjetve 2-3 cm, a na gredicu se siju 2 reda razmaka 30 cm, a razmak je kućica u redu 25-30 cm.

Može se sijati direktno u lončanice, tresetne kocke, lijehe ili u plastične saće. Direktna sjetva zahtijeva veći grijani prostor. Bez obzira na to gdje se sjetva obavlja, dubina zemljišnog supstrata treba biti 15 cm. Koriste se razne kombinacije zrelog stajskog gnoja, zemlje i pijeska, zatim gotove hranjive smjese (Klasmann supstrat ili Brill supstrat).

Prije sjetve, smjesa se zbije daskom. Ako se sije u redove, razmak redova je 4-5 cm, dubina sjetve je 1,5-2 mm, a razmak od sjemenke do sjemenke je 2 cm. Ovako se dobiju čvrste i neizdužene sadnice. Nakon sjetve sjeme se pokrije hranjivom smjesom debljne 2 cm, zatim se malo zbije i dobro zalije.

Veliki proizvođači rasada obično nakon sjetve i zalijevanja, pokriju lijehu prozirnom plastikom ili novinama da bi se održala povoljna vlaga. Taj se pokrov drži do pojave prvih znakova nicanja. Tako se štedi u radnoj snazi potrebnoj za obavljanje zalijevanja, a omogućuje se ravnomjerna vlaga u rasadu.

Rasad rajčice za ranu proizvodnju, kao i za proizvodnju za plastenike, pikira se (presađuje) kad razvije 1-2 prava lista, (obično 20 dana nakon sjetve), u plastične lonce promjera 10 cm, tresetne kocke 10x10 cm. Nakon što se pikirani rasad razvije, treba razmicati lonce ili kocke, kako bi biljke imale dovoljno prostora za svoj rast i razvoj.

Sadnja rajčice obavlja se kad biljke formiraju 5-6 listova, pa sve dok se na njima pojave začeci prvih cvjetnih grančica (što se postiže za 40-60 dana od nicanja). Nepikirani se rasad dan prije sadnje obilno zalije da bi se lakše čupao, a rasad u loncima ili kockicama posljednja se 2-3 dana ne zalijeva, da bi se lakše vadio i da zemlja sa žila ne bi ispadala. Pred iznošenje, rasad se poprska jednim od fungicida na bazi bakra.

Kao potporanj za uzgoj rajčica na okućnicama se najčešće koriste drveni kolci, dok su u plastenicima i staklenicima najpraktičniji plastificirani konopci obješeni o krovnu konstrukciju. U vrtnim centrima se mogu nabaviti i spiralni potpornji za rajčice izrađeni od metala uz koje se biljka lako vodi u vis.

Vrijeme sadnje zavisi od regije proizvodnje. Tako u toplijim južnijim krajevima sadnja počinje već krajem ožujka za ranu proizvodnju na otvorenom, a u hladnijim krajevima sadnja počinje sredinom travnja do početka svibnja. Industrijska rajčica sadi se od 10-15 svibnja.

Rana rajčica sadi se na razmak 70 x 35 cm (41000 biljaka/ha). Srednje rana i kasna rajčica sadi se na razmak 80 x 40 cm. U plastenicima i staklenicima sadi se na razmak 70 x 50 cm.

Što se tiče navodnjavanja, od formiranja plodova, pa sve do berbe i tijekom berbe, rajčici je dovoljno 25-30 l/m2 ili 3 l/min po jednoj dužini, ako se vrši navodnjavanje kišenjem. Normalno da su u zimskom uzgoju potrebe biljke za vlagom u tlu manje, ali u ljetnom uzgoju na otvorenom potrebno je tjedno dodati 40-50 l vode/m2.

Idealni je sustav navodnjavanja kap po kap ili primjena perforiranih plastičnih cijevi koje već prema određenom pritisku crpke doziraju vodu pokraj biljke. Idealno zalijevanje je ono u ranim jutarnjim satima jer su biljke i tlo u to vrijeme najhladniji, što je posebno važno u ljetnim mjesecima. Ovo je jednako važno i za proizvodnju rajčice u zaštićenom prostoru.

SUPSTRAT

Plodored

U plodoredu, rajčica za prethodnu kulturu zahtijeva salatu, špinat, mladi luk, rotkvicu i sl., a nikada ju ne treba uzgajati iza kultura iz porodica Solanaceae (paprika, patlidžan, krumpir).

Obrada tla

Tlo za rajčicu treba u jesen duboko preorati (30-35 cm). Pred sadnju se tlo 1-2 puta obradi frezom. Na izravnano tlo unose se herbicidi. U posljednje vrijeme sve je više prisutan uzgoj na crnoj foliji, a ispod folije je sustav za navodnjavanje, kap po kap, pa se na taj način izbjegava primjena herbicida.

Gnojidba

Zbog velikih potreba za kalijem za vrijeme rasta i sazrijevanja ploda rajčica većinom osjetljivo reagira na manjak K. Tada plodovi prema peteljci ostaju zeleni (tamo ne sazriju), kao i žuto-ljubičasta pigmentacija unutar mreže žilica i rubova od vrha donjih listova. Kalij se treba unositi u većim količinama, u obliku oksida, u omjeru od 1:2,5-3 N:K.

Stajski gnoj se dodaje u količini 40-60 t/ha. Koristi se zreli stajski gnoj koji se nakon rasipanja odmah unosi u tlo, obično pred oranje. Za gnojidbu rajčice koriste se razne kombinacije NPK mineralnih hraniva (s omjerom hraniva 7:14:21 ili 10:30:20) u količini 300-400 kg/ha. Za prihranjivanje se najčešće koristi KAN, u količini 200-300 kg/ha, ali je najbolje za prihranjivanje koristiti NPK gnojiva u obliku kristalonske formulacije koja je pristupačna biljci. Prihranjivanje se obavlja 2-3 puta, i to u vrijeme cvatnje i zametanja prvih plodova te u vrijeme zriobe prvih plodova.

Kod uzgoja u zaštićenom prostoru ima nekoliko mogućnosti prihrana, ali svaka se bazira na osnovu analize tla i preporuci stručnjaka. Najčešća prihrana je metodom kap po kap.

RAST/CVATNJA/PLODOVI

Pinciranje (zakidanje zaperaka) - Rajčice rastu tako da se mladi izbojci (tzv. zaperci) stvaraju u pazušcima listova. Kad bismo pustili biljku da se slobodno razvija, poprimila bi zamršen grmolik izgled. Zbog slabije prozračenosti porasla bi opasnost od razvoja gljivičnih bolesti, a i plodovi bi bili manji i slabije kvalitete jer bi kroz guštik izbojaka i listova sunce do njih teže prodiralo te bi oni zbog toga neravnomjerno dozrijevali. Da bi se spriječilo da do toga dođe zaperci se otkidaju dok su još mali, tj. ne veći od 5 do 8 cm i to najmanje jednom tjedno. Ako vam je neki zaperak promaknuo i naraste, više ga nemojte trgati, nego mu samo otkinite vrh.

Dekaptacija (zakidanje vrhova) - obavlja se nakon što je biljka razvila 4-6 cvjetnih grančica ili etaža (i do 14 etaža) da bi se ubrzala zrioba.

Skidanje donjeg lišća - uklanja se donje lišće koje stari i uvija se, a počinje se nakon što su prvi plodovi sazreli ili postigli veličinu karakterističnu za sortu. Ovo je važno zbog boljeg provjetravanja usjeva. Naročito se provodi u plastenicima i staklenicima. Nakon skidanja lišća (koje mora biti postupno, 1-2 lista u jednom prohodu) obavezno je prskanje fungicidima, radi zaštite rana od napada uzročnika bolesti.

RAZMNOŽAVANJE

Pomoću sjemenki od zrelih plodova. Postoji mogućnost kidanja zaperaka i pikaranje direktno u zemlju.

Oplodnja cvjetova

Produktivnija je u doba oblačnog vremena s visokom relativnom vlažnosti zraka (sprečava oslobađanje polena) obavlja se mehaničkim i kemijskim putem.

Mehaničkim putem, upotrebom vibratora ili potresanjem gornjih žica za koje su biljke pričvršćene, vršimo oslobađanje polena koji na taj način lako oplodi tučak u cvijetu. Ovaj postupak izvodi se u prijepodnevnim satima kada je relativna vlaga niža.

Kemijska sredstva, fitohormoni ili stimulatori rasta također pomažu oplodnju. Ovim sredstvima tretiraju se prve 2-3 cvjetne grančice, bilo da se prskaju ili potapaju u rastvor ovih sredstava. Ova se mjera također obavlja u jutarnjim satima.

KALENDAR BILJKE

Proljeće: sjetva, presadnja, sadnja

Ljeto: zalijevanje, pinciranje, dekaptacija, skidanje donjeg lišća, oplodnja cvjetova

Jesen: berba plodova

Zima: -

BOLESTI I LIJEČENJE

SAVJETI PRI KUPNJI

UPOTREBA

Rajčica ne sadrži oksalnu kiselinu, pa u njoj mogu uživati i oboljeli od reume i upale zglobova. Ona povećava i izlučivanje vode iz organizma, dobro djeluje na srce i krvotok, regulira probavu i snizuje krvni tlak. Bogata je pektinima i mnogim organskim kiselinama koje potiču tek, aktiviraju probavne procese i sprječavaju negativno djelovanje bakterija.

Likopen ima najjače antioksidativno djelovanje od svih karotenoida prisutnih u namirnicama, dvostruko snažnije od beta-karotena i deset puta snažnije od alfa-tokoferola u neutraliziranju slobodnih radikala.

Nekoliko objavljenih epidemioloških studija pokazuje vezu između prehrane bogate rajčicom i pojave nekih oblika karcinoma i kardiovaskularnih oboljenja. Smanjenje rizika oboljenja od karcinoma od 35% povezano je s konzumiranjem 10 ili više serviranja proizvoda rajčice tjedno. Likopen u proizvodima rajčice ima mnogo veću iskoristivost nego u svježoj rajčici uz prisustvo masti, primjenu topline te količinu i prisustvo drugih karotenoida poput beta-karotena.

Plodovi rajčica često se koriste u pripremi salata, umaka ili priloga. Možete ih peći na roštilju ili u pećnici, pržiti, kuhati, puniti i pirjati. Svako će jelo obogatiti svojom crvenom bojom i ugodnim slatkasto-kiselkastim okusom.

Nedozrele zelene rajčice kisele se u octu, a zrele rajčice možete rezati na kriške, sušiti na suncu ili u pećnici na nižoj temperaturi (do 100°C) pa potom konzervirati u maslinovu ulju i koristiti kao fini dodatak toplim jelima.

Prije upotrebe zrelih rajčica za umak poželjno im je skinuti kožicu, prepoloviti ih, očistiti sjemenke te ih narezati na manje kockice. Na jednostavan način obogatit će tjesteninu i rižu, jednako dobre bit će i u kombinaciji pečenog povrća kao što je peperonata ili pak u đuveču.

Kod mesnih juha i gulaša uvijek je dobro došla žlica koncentrata od rajčica, a tradicionalna pizza gotovo je nezamisliva bez usitnjenih pelata.

Inače, bilo da je hladno poslužena s mozzarellom ili topla u nekom umaku, veoma se dobro slaže s maslinovim uljem i bosiljkom.

Rajčica povrtnim jelima daje punoću, a mesnima svježinu, dok u kombinaciji s ribama i morskim plodovima pruža pravi gurmanski doživljaj.

ZANIMLJIVOSTI

Hidroponski uzgoj rajčice

Hidroponska proizvodnja odvija se u grijanom i povremeno grijanom zaštićenom prostoru (staklenici ili plastenici), što znači da je proizvodnja moguća tijekom cijele godine u vertikalnom uzgoju s 20-34 etaža plodova. Hidroponi su zaštićeni pojedinačni prostori u kojima se biljke uzgajaju bez tla, sa ili bez inertnih supstrata (kocke ili ploče kamene vune, drvena piljevina, perlit, vlakna kokosova oraha, zobene ili rižine pljevice ili njihove kombinacije).

Presadnice se proizvedu u čepovima kamene vune te se u fazi dva prava lista biljke presađuju u kontejnere s kokosovim vlaknom (promjer 8 cm), a isti se ulaže u ploču čiji je sadržaj vlakno kokosova oraha ili sve u kamenu vunu.

Opskrba hranjivom otopinom odgovarajućeg sastava makro- i mikorelemenata periodički se tijekom dana 12-24 puta osigurava sustavom kapanja pomoću mikroprocesora i pogonskih kompjutora.

SORTE

• ABELLUS *
• ALAMBRA F1 *
• ALANGE *
• ALL STAR F1 *
• AMANETA *
• AMATI *
• AMERIGO *
• ANTINEA *
• ARLETTA F1 RS *
• ASTONA *
• AXEL *
• BAGHERA *
• BELLE *
• BERBERANA *
• BOBCAT
• BONSET F1 *
• BRAČKI JABUČAR
• BRIGADE F1 *
• BROOKLYN F1 *
• BURAN *
• CAMPBELL 1327 *
• CAMPBELL 28 *
• CAMPEON *
• CARMELO F1 *
• CHIBLI
• COLIBRI
• CONSUL *
• CONTESSA F1 *
• CRONOS *
• DARIO *
• DART *
• DELFINE *
• DIRK *
• DOMBELLO *
• DOMBITO *
• DOMBO *
• DON JOSE *
• DYNAMO *
• EARLY STONE *
• ELKO
• EMPERADOR *
• ENDEAVOUR *
• FABIOLA *
• GRANADA *
• GROWDENA
• GUYANA *
• HECTOR
• HEINZ 1370 *
• HEINZ 2206 *
• HEINZ 3402 *
• HEINZ 9144 *
• INCAS *
• IVET F1 *
• IZMIR
• JAGUAR *
• JENNA F1 (73-34) *
• JEREMY *
• KARTIER
• KILIO
• KIVELI *
• KOMEETT *
• LEVANZO *
• LINDA *
• LOGISTICA *
• LORELY
• LUSTRO *
• MAGNUS *
• MALIKE *
• MARGLOBE *
• MARMANDE - eng: COSTOLLUTO DI MARMANDE, MARMANDE A GROS FRUIT, MARMANDE CALUDIA, MARMANDE D`ALGER, MARMANDE MARAICHÈ; lat: MARMANDE S.S., MARMANDE SUPERPERCOCE; *
• MATIAS *
• MAX F1 *
• MERCURIO *
• MINARET
• MONDIAL *
• MONROE F1 *
• MONTECARLO *
• OLGA *
• OMBELLINE
• ORCO *
• PABLO *
• PERFECT PEEL F1 *
• PHILLIPPOS *
• PISTOLERO *
• PRIMA *
• RALLY *
• RED CHIEF *
• RED FLOOD *
• RED HUNTER *
• RED PEAR *
• RED RIVER *
• RIO GRANDE *
• RONITA *
• RUTGERS *
• SAINT-PIERRE - eng: SAN PEDRO, S. PIETRO, ST. PIERRE, S. PIERRE; *
• SAKURA *
• SALOMONE *
• SAN MARZANO *
• SAROM *
• SHANNON *
• ŠIBENSKI ŠLJIVAR
• SPRINTER
• SULTAN *
• SUNSTREAM *
• SWING *
• TAMARIS
• TASTERY *
• TONDO F1 N. 130 *
• TORQUAI *
• TUNDRA *
• UNO *
• URBANA *
• VEDETTA *
• VEMONE *
• VIVIA *
• VOLOVSKO SRCE - eng: CUORE DI BUE, OXHEART; *
• WALLY RED *
• ZAGREBAČKA RANA *

Sorte označene sa zvjezdicom (*) nisu svrstane na Sortnu listu Republike Hrvatske jer na njima nije provedeno DUS ispitivanje (ispitivanje različitosti, ujednačenosti i stabilnosti).

Pročitaj više

Kamilica

lat. Njemačka=Matricaria recutita (Chamomilla recutita) i Rimska=Anthemis nobilis (Chamaemelum nobile)

Drugi nazivi: titrica, jarmen, matičnjak, bela rada, milica, žabnjak, materičnjak, gorčak, kokotnjak, zimski komoračić, bijeli žabljak, kamomila, raman …

PORIJEKLO

Kamilica je rasprostranjena u skoro cijeloj Europi i Aziji.

IZGLED BILJKE

Visine 15-60 cm, tankog i razgranatog korijena, dvostruko perasto razdijeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranata. Listovi su naizmjenični, 2-3 puta perasto razdijeljeni, s uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama. Imaju ispupčenu i šuplju cvjetnu ložu, a sastavljene su od dvospolnih žutih cjevastih cvjetića u sredini i bijelih jezičastih cvjetića na rubu, koji su povijeni prema dolje.

VIJEK RASTA

Jednogodišnja biljka.

SVJETLOST I SMJEŠTAJ

Raste na mjestima izloženim suncu. Ako nema dovoljno svjetlosti, ne klija. Prilikom nedostatka svijetlosti u razdoblju od pupanja do punog cvata, kakvoća eteričnog ulja opada.

TEMPERATURA

Kamilici je potrebna umjerena klima i srednje temperature. Već kod 6°C klija i raste, a optimalna temperatura za rast i razvoj je 20-25ºC. Kada se oblikuju cvjetne glavice i nakuplja eterično ulje. Dnevne temperature niže od 20 ºC negativno se odražavaju na kakvoću eteričnog ulja.

ZRAK

ZALIJEVANJE

Kamilica dobro podnosi sušu, ali površina tla mora biti stalno vlažna da bi proklijala.

SADNJA/PRESADNJA

SUPSTRAT

Uspješno uspijeva na svim tlima, osim na vrlo rastresitom vapnenačkom tlu. Na pseudogleju, teškom, nepropusnom tlu postižu se dobri prinosi visokokvalitetnog cvijeta. Sjetva kamilice je ekonomski opravdana na tlima na kojima slabo uspijevaju gotovo sve druge kulture.

RAST/CVATNJA/PLODOVI

Biljka cvate od kraja travnja do rujna. Sjemenke su sitne, duguljaste, svijetlo-smeđe roške sa 3 rebra, bez kunadre.

RAZMNOŽAVANJE

Razmnožava se sjemenkama koje su klijave 2-3 godine pri pravilnom skladištenju. Sije se od rujna do listopada ili najkasnije do veljače, a proklijati može već nakon 5 dana.

KALENDAR BILJKE

Proljeće: početkom proljeća posljednje sijanje te klijanje, a sredinom proljeća stvaranje cvjetova.

Ljeto: ---

Jesen: sjetva

Zima: ---

BOLESTI I LIJEČENJE

SAVJETI PRI KUPNJI

UPOTREBA

Uporaba kamilice je vrlo raširena, kako u narodnoj tako i u službenoj medicini. Od cvjetova kamilice najčešće se spravlja čaj, jedan od najpoznatijih narodnih lijekova.

1. Kao čaj preporučeno ju je piti u svim slučajevima nervoze i nemira, kod jutarnjih mučnina, grčeva u trbuhu, u liječenju kolitisa, gastritisa, općenito kod bolesti probavnog trakta ili kod potrebe za reguliranjem stolice. Ugodna je okusa i ne traži šećer, a ako ne možete bez šećera, valja napomenuti kako u slučaju trbušnih oboljenja i crijevnih iritacija šećer treba izbjegavati. Kada je riječ o čaju, valja obratiti pozornost na jačinu. Za šalicu čaja dovoljna je žličica suha cvijeta. Kamilicu ne kuhamo, već samo prelijemo vrućom vodom.
2. Kao oblog možete koristiti cvjetove. Usitnjen sadržaj omotajte gazom ili komadićem tanke tkanine i njime tretirajte područje rana i iritacija. Upotrijebiti možete svježe i poparene cvjetove. Iritirano područje možete ispirati čajem. 
3. Parna kupelj. Udisanje pare blagotvorno djeluje prilikom liječenja sinusa, glavobolja, šumova u ušima kao i kod plućnih bolesti, prehlada, pojave katara i začepljenosti dišnih puteva. Pri liječenju bolesti očiju i kapaka, koristite i blagi oblog načinjen od čaja.
4. Kupka. Kamilica je odličan odabir za njegu kože. Koža je najveći organ našega tijela pa tretiranjem i umirivanjem kože utječemo na različite senzore i osjete i tako umirujemo, relaksiramo cijelo tijelo, uključujući psihu. Kamilicu stoga uvrstite u njegovanje. Šaka cvjetova osušene kamilice, samostalno ili u kombinaciji s biljem poput lavande i nevena ne umiruje samo kožu, već pridonosi opuštanju svih mišića, uklanja napetost te utječe na ukupno zdravlje našeg organizma.
5. Ulje. Razne su uljne kombinacije u kojima kamilica može prodonijeti liječenju. Jedan od jednostavnih pripravaka je onaj s maslinovim uljem. Cvjetove potopite u 2 dl maslinova ulja i ostavite na suncu 3-5 tjedana. Priprazite da su cvjetovi posve prekriveni uljem i povremeno tijekom razdoblja maceriranja, protresite bocu. Dobivenim maceratom možete njegovati cijelu kožu, ublažavati kožne iritacije, osipe, otekline, reumu, giht, ali i njegovati ispucalu i suhu kosu. Ulje je dobro za njegovanje vlasišta i tretiranje peruti. Kod svjetlije kose, preporučeno je i ispiranje čajem od kamilice koji svijetloj kosi daje poseban ton i sjaj.

Napomena: u većim količinama kamilica pojačava došu vata; treba voditi računa i o doziranju jer veće koncentracije mogu izazvati mučninu, a rjeđe i alergijske reakcije.

ZANIMLJIVOSTI

Pročitaj više

Jagoda

lat. Fragaria X = Vesca, Ananassa

Drugi nazivi:

PORIJEKLO

Jagoda je rod biljaka iz porodice ruža s desetak vrsta, od koje su gotovo sve rasprostranjene u sjevernom umjerenom pojasu, a samo jedna u Čileu. Šumska jagoda (Fragaria vesca) rasprostranjena je u umjerenoj Europi i umjerenoj Aziji, a udomaćila se i izvan toga područja.

IZGLED BILJKE

Donji su listovi biljaka sastavljeni od 3 liske; od bijelih se cvjetova razvija zbirni plod (jagoda) koji na mesnatom cvjetištu nosi brojne sjemenke.

VIJEK RASTA

Višetrajnica.

SVJETLOST I SMJEŠTAJ

Za jagodu su najpovoljniji oni položaji koji nisu izloženi vjetru i akumulaciji hladnog zraka. Za rane sorte najbolji su južni položaji, gdje se ne javljaju kasni proljetni mrazevi jer je na njima omogućeno ranije sazrijevanje ploda za oko 10 dana u odnosu na sjeverne položaje. Sjeverne i istočne položaje treba koristiti za srednje rastuće, a sjeverne i ravničarske površine za kasne sorte jer one obično kasnije cvjetaju i nema opasnosti od kasnih proljetnih mrazova.

TEMPERATURA

Jagoda se smrzava na temperaturi od -15 °C do -18 °C. Ako nema snježnog pokrivača, osobito pri kraju zimskog razdoblja kada otopli, strada i na -5 °C do -7 °C. Cvijet jagode se smrzne na -2 °C. Tijekom vegetacije najbujniji porast je pri temperaturama od 20 - 24 °C (optimum 23 °C).

ZRAK

ZALIJEVANJE

VODA

Uslijed nedostatka vlage u tlu, korijenov sistem se nedovoljno razvija u površinskom dijelu tla; ne formiraju se rašlje na stablu, uslijed čega se smanjuje bujnost i rodnost, a plodovi su sitni i nekvalitetni. S obzirom da se jagoda sadi u vrlo gusti sklop i ima veliku lisnu masu, tlo neophodno mora sadržavati 75 - 80 % vlage. Potrebno im je navodnjavanje početkom cvjetanja, tijekom zrenja i po završetku svih berbi.

SADNJA/PRESADNJA

SUPSTRAT

Najbolja su pjeskovito-ilovasta tla i tla bogata organskim tvarima (humusom). Tla moraju biti dovoljno duboka i drenirana. Najpovoljnija kiselost se kreće od pH 4,6 - 6,4. Loše predkulture za jagodu su grašak, rajčica, bijeli krumpir, repa i kukuruz jer svi dijele iste štetnike.

Za uzgoj nasada jagoda, tlo se mora pripremiti. Tlu se mora popraviti struktura, uništiti korovi, rigola se na dubinu od 30 cm i ravna. Prije rigolanja, ako je tlo nedovoljno plodno, dodaje se oko 15 - 20 t/ha stajskog gnojiva. Ako je tlo siromašno humusom potrebno je unijeti 30-40 t/ha stajskog gnojiva ili se u prethodne dvije godine uzgajaju i zaoravaju biljke za zelenu gnojidbu. Pri gnojidbi organskim gnojivima, dodajemo 300 - 600 kg NPK 5:20:305.

RAST/CVATNJA/PLODOVI

Poboljšanje uzgoja

U područjima gdje vladaju zimski ili proljetno-ljetni vjetrovi trebaju se podići vjetrozaštitni pojasevi na razmaku od 120 - 200 m. U tu su se svrhu najbolje pokazale višnje, šljive, ribizi, suncokret i kukuruz. Plodored ovisi od više čimbenika i može biti 3,5 i 8-godišnji.

Jagode se sade u redove te razmak od reda do reda iznosi 60 cm, a u redu 30 cm. Među redovima se načine plitke brazde za navodnjavanje. Do berbe, voda se pušta u sve brazde, a tijekom berbe naizmjenično u svaku drugu, kako bi suhim brazdama mogli prolaziti berači.

Jagode se mogu saditi u gredice širine 50 cm ili humke visine 20 cm i prekrivaju se crnom folijom.

Prednost uzgoja na foliji:

•          Sprječava rast korova jer ne propušta svjetlost.

•          Održava fizičku strukturu tla jer sprječava da kiša sabije zemlju.

•          Povećava toplinu i vlažnost tla.

•          Povećava se prinos jagoda za 20 - 30 %.

•          Povećava kvalitetu ploda jer je smanjeno truljenje, a boja je intenzivnija.

•          Sprječava truljenje ploda jer isti ne leži na zemlji.

•          Ubrzava sazrijevanje ploda za 3 - 4 dana.

•          Štede se radni sati za uništavanje korova, obradu međuredova, zalijevanje jagodnjaka i pri berbi ploda

Budući da se folijom prekrije tlo, na njoj se načine otvori u koje će se saditi jagode. Otvori, odnosno rupe široke 4 - 5 cm, buše se na međurednoj udaljenosti 35 - 40 cm i razmakom između biljaka od 20 cm u redu. Jagode na foliji sade se od sredine srpnja do sredine rujna.

Održavanje nasada jagode

Njega jagoda na foliji sastoji se u prihranjivanju preko lišća (folijarna prihrana) i to u 4 - 5 navrata tijekom vegetacije. Zalijeva se orošavanjem (umjetnom kišom) ili površinski, sistemom kap po kap. Međuredni prostor čisti se od korova, a kasnije se postavlja i malč (pšenična slama najčešće).

Berba plodova

Berba sorti mekoga ploda obavlja se prije punog zrenja, a plod sorti čvrstoga ploda bere se u punom zrenju. Berbu treba obaviti ujutro poslije pada rose i poslije podne kada je slabiji intenzitet sunčevog zračenja i kada se plod rashladi. Trajanje berbe ovisi o sorti ali prosječno se beru svakog drugog dana. Pakiraju se u male otvorene plitke letvene sandučiće i u skladištu čuvaju pri temperaturi od 0 °C.

RAZMNOŽAVANJE

Jagode se mogu razmnožavati sjemenom, cijepljenjem, dijeljenjem grmova i vriježama. Sjeme posijano u vrtnu zemlju, kojoj se doda pijesak i kompost, počinje klijati nakon 12 - 15 dana. Cijepljenje jagoda se obavlja kada se želi otkriti nazočnost virusnih oboljenja. Grmovi se dijele kod sorata krupnijeg ploda i mjesečarki koje ne daju vriježe. Razmnožavanje vriježe ja najrašireniji način razmnožavanja jagoda. U pravilu, na svakom članku (nodiju) vriježe razvijaju se adventivni pupovi koji daju stablo s lišćem i korijenov sistem, sadnicu.

Sadnice za sadnju

Sadnice trebaju biti svježe, zdrave s dobro razvijenim korijenovim sistemom i najmanje 3 - 5 razvijenih listova. Prije sadnje, sadnicama se skraćuju žile i potapaju se u smjesu zemlje i goveđeg gnoja ili u hormon za bolje ožilavanje. Za ljetnu sadnju koriste se presadnice proizvedene u prethodnoj godini, a sade se u drugoj polovici srpnja.

KALENDAR BILJKE

BOLESTI I LIJEČENJE

SAVJETI PRI KUPNJI

UPOTREBA

Plod biljke se koristi u prehrambenoj industriji, a list i cvijet biljke se koriste za čajeve.

ZANIMLJIVOSTI

Sorte:

•          Albion

•          Antea

•          Arosa

•          Civka (Raurica)

•          Civmad (Madeleine)

•          Civri30 (Elsinore)

•          Clery

•          Dely

•          Diamante

•          Everest

•          Galiaciv

•          Joly

•          Kraljica doline (Regina delle valli)

•          Lia

•          NF311 (Alba)

•          NF421 (Asia)

•          Onebor (Marmolada)

•          Record

Pročitaj više

Bazga

lat. Sambucus

Drugi nazivi: bezg, zovina

PORIJEKLO

IZGLED BILJKE

Drvenasta biljka, dok je ponegdje i zeljasta.

VIJEK RASTA

Višetrajnica.

SVJETLOST I SMJEŠTAJ

TEMPERATURA

Bazga uspijeva u područjima gdje prosječna mjesečna temperatura u listopadu varira od 7,2 do 15 °C. U Hrvatskoj je raširena gotovo posvuda, a dopire do 1.401 m nadmorske visine. Sambucus nigra otporna je na zimsku hladnoću, podnosi do -29 °C u razdoblju mirovanja.

ZRAK

ZALIJEVANJE

Bazga se svrstava u biljne vrste koje imaju visoke potrebe za vodom. Može se uzgajati u područjima koja imaju 700 mm oborina godišnje. Često ju se nalazi uz obale rijeka.

SADNJA/PRESADNJA

SUPSTRAT

Korijen se bazge prostire plitko te joj je potrebno osigurati dovoljno vlage, osobito u vrijeme rasta plodova - u ljeto. Važan je pažljiv odabir lokacije kako bi se smanjio potencijalni utjecaj suše.

RAST/CVATNJA/PLODOVI

Bazga cvate dosta kasno, od svibnja do kolovoza, stoga rijetko strada od proljetnih mrazova.

RAZMNOŽAVANJE

Može se razmnožavati generativno (sjemenom) i vegetativno (reznicama). U komercijalne svrhe bazga se vegetativno razmnožava pri čemu se koriste zrele, zelene i poluzelene reznice.

KALENDAR BILJKE   

BOLESTI I LIJEČENJE

SAVJETI PRI KUPNJI

UPOTREBA

Većina se vrsta bazgi navodi kao otrovne biljke. Otrovni su nezreli plodovi Sambucus nigra, a toksini se nalaze i u kori, listovima i mladicama. Sadržava tri toksina - sambunigrin, prunasin i holokalin. Indikatori otrovanja bazgom su mučnina, povraćanje i proljev, bolovi i grčevi u trbuhu.

Cvjetovi bazge su vrlo traženi i koriste se najčešće u sokovima.

Recept za izradu soka: http://recepti-mirou.blogspot.com/2014/05/sok-od-bazge.html

ZANIMLJIVOSTI

Biljka služi kao bioindikator jer je rasprostranjena na mjestima gdje je onečišćeni zrak.

http://www.agroklub.com/sortna-lista/voce/bazga-343/

Pročitaj više

Bosiljak

lat. Ocimum basilicum

Drugi nazivi: bazilikum, bosiok, bosilje, fesližan, fasliđan, vesligen, murtela, marjanec, bajžulek, krupan bosiljak, …

PORIJEKLO/POVIJEST

Porijeklom dolazi iz Indije, porodice usnjača.

Nekad se bosiljak uzgajao u vladarskim vrtovima antičke Grčke i srednjovjekovnoga Bizanta kao vrlo cijenjena začinska biljka.

Danas se najviše uzgaja u Nizozemskoj.

IZGLED BILJKE

Bosiljak je jednogodišnja začinska biljka, naraste kao grm u visinu od 20 do 60 cm. Stabljika, listovi i cvjetne čašice prekriveni su finim dlačicama. Listovi su ovalni, 1,5 do 5 cm dugi i do 3 cm široki, veličina ovisi o staništu i količini vlage i hranjivih tvari. Općenito govoreći, listovi uzgajanog bosiljka su veći, a samoniklog manji. Rubovi lista su glatki.

VIJEK RASTA

Jednogodišnja biljka.

SVJETLOST I SMJEŠTAJ

TEMPERATURA

Bosiljak je kultura koja uspijeva u umjereno toploj klimi. Optimalna temperatura za klijanje bosiljka je 18 do 20 °C , iako će proklijati i pri minimalnoj temperaturi od 12 °C.

ZRAK

ZALIJEVANJE

Budući da je korijen biljke plitak, bosiljak zahtjeva relativno veliku količinu vlage. U vegetacijskom razdoblju zahtijeva od 600 do 650 mm2 padalina, a osobito mu je potrebna vlaga u stadiju klijanja, nicanja, izbijanja izbojaka i pupanja.

SADNJA/PRESADNJA

SUPSTRAT

Biljka je relativno osjetljiva na uvjete tla te ga je potrebno uzgajati na toplim humusnim tlima s dobrim vodozračnim režimom.

RAST/CVATNJA/PLODOVI

Cvate od svibnja do rujna, cvjetovi su ružičaste ili bijele boje, a nalaze se na središnjem dijelu stabljike i izdancima. Plod je 1,5 do 2 mm dug.

RAZMNOŽAVANJE

KALENDAR BILJKE

BOLESTI I LIJEČENJE

SAVJETI PRI KUPNJI

UPOTREBA

Cijela stabiljka, a najviše ulja ima u listovima. Koristi se u prehrambenoj industriji kao dodatak jelima.

Bosiljak potiče apetit te povoljno utječe na probavu i ravnotežu crijevne flore.

U obliku čajeva najčešće se primjenjuje kod liječenja upala (želuca, crijeva), kod hripavca, početnih stanja tuberkuloze i kod bolesti mokraćnih organa (bubrega, mjehura). Ublažava kašalj, liječi afte, a služi i za grgljanje kod bolesti grla i protiv promuklosti. Ulje bosiljka smatra se odličnim sredstvom protiv akni.

Povoljno djeluje na živčani sustav: smiruje živčanu napetost, migrenu, poboljšava pamćenje i otklanja mentalni umor.

Oblozi od bosiljka pospješuju zacjeljivanje rana. Svježi listovi bosiljka odličan su domaći lijek protiv uboda kukaca ako prstima usitnite lišće i natrljate mjesto uboda.

Mnoga dosadašnja istraživanja pokazala su da eterična ulja imaju antibakterijsko, antivirusno i antiseptičko djelovanje.

ZANIMLJIVOSTI

Uobičajen je zeleni bosiljak, ali postoje još i ljubičasti i tamni bosiljak. Ljubičasti bosiljak ima kovrčave listove s lijepim nazubljenim rubovima i može se koristiti umjesto svojih zelenih rođaka. Privlačan je i kao ukrasna biljka. Kao vrsta, tamni je bosiljak široko rasprostranjena povrtnica s nazubljenim listovima koji imaju dobar, srednje jak okus, ili nešto jači okus po đumbiru.

Po kršćanskoj legendi bosiljak je narastao na mjestu Isusovog raspela. Na misama 14. rujna se u bosiljak polaže križ, jer se vjeruje da je kraljevska biljka.

Pročitaj više