Orhideja Phaleonopsis

lat. Orcidaceae Phalaenopsis

Drugi nazivi: phal

PORIJEKLO

IZGLED BILJKE

           

VIJEK TRAJANJA

Trajnica, ovisno o uvjetima u kojima se nalazi.

SVJETLOST I SMJEŠTAJ

Traži dosta svjetlosti, lako je prilagodljiva, a najprikladniji je polusjenovit položaj. Po boji lista i cvijeta otkrivamo višak (izblijedjeli cvjetovi) ili manjak svjetlosti (tamniji listovi).

TEMPERATURA

Ovisi o dobu dana (dan, noć) i godišnjem dobu (ljeto, zima). Po danu temperatura treba biti od 21-29°C, a po noći 16-21°C. Ove temperature nisu fiksne jer su Phalaenopsisi prilagodljivi.

ZRAK

Biljka svakodnevno traži svjež i vlažan zrak (preko 50%), jer hladi listove, a trebamo obratiti pozornost da je noću vlažnost niža. Orhideje manje zalijevamo, a češće prskamo i zbog toga treba pripaziti na tvrdoću vode.

ZALIJEVANJE

Biljka vodu dobiva na dva načina: iz zraka-vlage (listovi i zračno korijenje) i iz supstrata (podzemnog korijenja). Stoga, ako vidite da viri korijenje van iz tegle nikako ga nemojte rezati jer je to zračno korijenje. Također listove ne režite ako ne postoje bolesti na biljci jer u njima biljka pohranjuje svu hranu.

Postupak zalijevanja:

1. Potopimo cijelu teglu u vodu i ostavimo malo da supstrat upije vode (min. 1 minuta - max. 3 sat)

2. Izvadimo iz vode i ostavimo da se višak vode ocijedi i vratimo u lončanicu

3. Postupak ponovimo za 7 dana ili kad se supstrat posuši

Voda

Biljka voli pH blako kiselkastu meku vodu.

Optimalna voda je kišnica u koju možete dodati 1-2 kapi limuna na 1L.

Biljku dohranjujemo 1 mjesečno s tekućim gnojivom za orhideje (prema uputstvima).

SADNJA/PRESADNJA

Biljku presađujemo svake 2-3 godine ili kad korijenje počinje izlaziti iz tegle jer je svaka presadnja za biljku stresna stoga je poželjna presadnja nakon cvatnje kako ne bi izgubila cvjetove ili za vrijeme mirovanja.

Biljku presađujemo u što manju teglu (ako stavite u veću teglu, supstrat u kojem se NE nalazi korijenje može započeti truljenje).

Stari supstrat bacamo jer je prilično star i postoje velike šanse da istrune.

Također pogledamo korijenje i odrežemo svo trulo i oštećeno korijenje (oštećeno korijenje ostavljamo samo ako orhideja nema dovoljno korijenja).

Kad stavimo orhideju u teglu, polako sipamo supstrat u teglu.

Zatim pokušamo popuniti rupe, ali nikako ne "nabijamo" supstrat kao kod ostalih biljaka koje rastu u zemlji.

Biljku zalijemo nakon presadnje.

Nakon presadnje, sljedeća 2 tjedna listovi orhideje mogu biti smežurani što je normalno jer biljka crpi snagu iz njih.

SUPSTRAT

Supstrat treba biti onaj koji slabo drži vlagu, a to može biti:

- kora jele ili bora

- treset

- perlit

- močvarna mahovina

- korijenje kraljevske paparati

- odstajalo bukvino lišće

- grube lisnjače

- kameni pjesak

- ilovasta tratinjača

- kao dodatak se može dodati i stiropor i glinopor kuglice

Možete koristiti dvije vrste supstrata:

1. vrsta: Kupljeni supstrat (poželjno ga je ostaviti na suncu jer se često u njemu nalaze nametnici)

2. vrsta: Vlastiti supstrat. Najbolji je od usitnjene kore drveća. Poželjno je od zimzelenog drveća jer ne truli brzo i blago je kiselkasto. Možete napraviti i mješavinu svega, ali preporučamo da ne stavljate mahovinu jer često se nikad ne posuši, možete staviti samo na kraj kao pokrivač.

RAST/CVATNJA/PLODOVI

Biljka za svoje svjetove pušta cvjetnu stapku (granu) iz donjih dijelova listova te ima po nekoliko cvjetova (ovisno o biljci). Da bi cvala, biljci trebaju razlike u temperaturama dana i noći, stoga najčešće cvatu, tj. puštaju novu cvjetnu stapku u rano proljeće i kasnu jesen. Kad se otvore cvjetovi, temperatura ne smije biti niža od 15°C.

RAZMNOŽAVANJE

Biljka se može razmnožavati spolnim putem (sjemenjem, ali vrlo rijetko) i vegetativno (mladice, ovisno o vrsti). Mladice na orhidejama nazivamo keik.

Biljka na svjetnoj stapci, oko 3 zgloba, ili na staroj biljci, ponekad razvije keik.

Kad keik dosegne visinu od 8-10 cm ako je na staroj biljci odvajamo ju sterilnim skalpelom što bliže već postojećoj ili kad razvije 3-4 listića i 3-4 korijena ako je izrasla na cvjetnoj stapci.

Keik presađujemo na 3 načina, a ovisi o biljci i vašim mogućnostima (preporučamo 1. i 3. način):

1. Keik posadimo u supstrat i stavimo u mini staklenik zajedno sa čašom vode i zatvorimo (stavljamo zbog vlage). Svaka 2 tjedna otvaramo staklenik da se izmjeni zrak (zbog mogućnosti stvaranja gljivica i plijesni)

2. Keik bez supstrata zajedno sa čašom vode stavimo u mini staklenik i zatvorimo. Svaka 2 tjedna otvaramo staklenik da se izmjeni zrak (zbog mogućnosti stvaranja gljivica i plijesni)

3. Keik posadimo u supstrat i stavimo na sjenovito mjesto bez sunca i zalijevamo kao i ostale orhideje.

KALENDAR BILJKE

Proljeće: biljka počinje sa rastom mladog korijenja i odbacivanjem postojećih cvjetova te puštanjem novih cvjetnih stapki.

Ljeto: Otvaranje pupova iz proljeća, mogućnost za novim listom.

Jesen: Otpadanje cvjetova te puštanje novog korijenja i naznake za novu cvjetnu stapku.

Zima: Naznake novog lista te potpuno otvaranje pupova iz jeseni.

BOLESTI I LIJEČENJE

Potraži na stranici Orhideje-općenito.

SAVJETI PRI KUPNJI

UPOTREBA

Pošto je relativno nova na tržištu, vrlo je popularna kao ukrasno sobno cvijeće.

ZANIMLJIVOSTI

Pročitaj više

Guzmanija

lat. Guzmania X = Lingulata, Minor, ...

Drugi nazivi: guzmania

PORIJEKLO

IZGLED BILJKE

VIJEK RASTA

SVJETLOST I SMJEŠTAJ

Biljka traži mnogo svjetlosti, ali nikako izravne.

TEMPERATURA

Ljeti temperatura ne smije preći +22°C, a zimi ispod +14°C.

ZRAK

Pogoduje joj vlažniji zrak, cca. 60%. Biljka ne smije biti blizu propuha.

ZALIJEVANJE

Biljku zalijevamo u središte listova gdje mora imati vodu tijekom cijele godine. Ljeti je jednom tjedno potopite da se navlaži supstrat.

VODA

Najbolja je kišnica. Obična voda. Ako je iz slavine, obavezno ostaviti da odstoji (zbog klora).

SADNJA/PRESADNJA

Presađivanje ovisi o cvatnji biljke. Ako mladice ostavljamo u istoj tegli, kroz godine će se povećati dijametar (promjer) biljke te kad uvidimo da biljke budu u stisci, jednostavno ih presadite u veću.

SUPSTRAT

Supstrat trenutno nije posebno određen, ali preporuča se obična humusna zemlja pomiješana s nešto mahovine i treseta.

RAST/CVATNJA/PLODOVI

Biljka cvate samo jedanput iz jedne biljke. Novi cvijet se pojavljuje tek dok mladica “odraste”, a to je za oko 4-5 godine.

RAZMNOŽAVANJE

Nakon cvatnje (dok se cvijet posuši) iz stare biljke će izrasti cca. 1-10 mladica (sa strane ili iz sredine stare). Neki preporučuju da mlada biljka nastavi svoj rast sa starom, dok neki da se mladica presadi u istu ili novu teglu (staru biljku slobodno bacite).

KALENDAR BILJKE

BOLESTI I LIJEČENJE

SAVJETI PRI KUPNJI

UPOTREBA

Biljka se koristi kao ukrasna sobna biljka.

ZANIMLJIVOSTI

Pročitaj više

Sarracenia

lat. Sarracenia X = Purpurea, Rosea

Drugi nazivi: muholovka, cjelovka

PORIJEKLO

IZGLED BILJKE

VIJEK RASTA

SVJETLOST I SMJEŠTAJ

Biljka traži mnogo svjetlosti (direktna svjetlost, osim za velikih vrućina kad bi je trebalo staviti u hlad ili polusjenovito mjesto)

TEMPERATURA

Biljka podnosi temperature od -6°C do +35°C. Stoga, cijelu godinu može boraviti vani (što je za ovu biljku bolje jer hranu dobiva od kukaca koji upadnu u zamku)

ZRAK

Biljka voli jako vlažan zrak, ali nije preduvjet za uspješan rast.

ZALIJEVANJE

Voda mora biti potpuno čista: bez gnojiva, minerala ili teških minerala, a to ispunjavaju kišnica ili destilirana voda (može flaširana voda).

Voda

Voda mora biti potpuno čista: bez gnojiva, minerala ili teških minerala, a to ispunjavaju kišnica ili destilirana voda (može flaširana voda).

SADNJA/PRESADNJA

Biljku presađujmo ovisno o veličini, tj. broju vrčeva. Obično se presađuje svakih dvije godine.

SUPSTRAT

Supstrat mora biti bez hranjivih tvari sa dobrom drenažom. Preporuča se mješavina treseta i perlita u omjeru 1:1 (50%-50%)

RAST/CVATNJA/PLODOVI

RAZMNOŽAVANJE

Može se razmnožavati spolno pomoću cvijeta te sjemenke što rijetkima uspijeva, stoga ju razmnožavamo vegetativno, dijeljenjem. Kad nam cijela biljka bude poprilično velika, jednostavno je odvojimo na dva dijela i posadimo.

KALENDAR BILJKE

Proljeće: Rast mladih vrčeva.

Ljeto: Povećanje vrčeva i rast mladih.

Jesen: Usporen rast ili zaustavljen rast biljke.

Zima: Zaustavljen rast biljke te sušenje vrčeva.

BOLESTI I LIJEČENJE

SAVJETI PRI KUPNJI

           

UPOTREBA

Biljka se koristi kao ukrasna biljka ili kao mamac za ubijanje muha i kukaca.

ZANIMLJIVOSTI

Pročitaj više

Orhideje - općenito

 

Phapilopedium                                 Phaleonopsis              

lat. Orchidaceae X = Phalaenopsis, Vande, Cymbidium, Oncidium, Phapilopedium, Miltonia, Cambria, …

Drugi nazivi: kaćunovke

PORIJEKLO

Orhideje ili kaćunovke naziv je za sve biljke iz porodice Orchidaceae. Rastu skoro svugdje na Zemlji, osim u pustinjama i na Arktiku. Botaničari priznaju 1000 rodova s 15 000 - 30 000 vrsta. Mnoge tropske vrste orhideja rastu na drveću (epifitske orhideje), dok mnoge europske orhideje rastu na tlu (terarističke orhideje).

IZGLED BILJKE

Pretežito sve orhideje koje kupujemo su epifitskog rasta te postoji podjela između njih.
1) Orhideje monopodijalnog rasta
Kako im rastu novi korjenčići, priljube se za koru i odbacuju stari dio korijenja i listova i tako se polako “kreću” u jednom smjeru nepravilno, najčešće samostalne. Ako se dobro pričvrste korijenje za koru, rastu po drvetu, a ako ne padnu i najčešće uginu zbog gljivica i truleži. (Vrste: Phaleonopsis, Vande)
2) Orhideje simpodijalnog rasta
Glavna biljka izbacuje nove izdanke sa strane te kasnije odumire, a novi izdanci puštaju korijenje i priljubljuju se za koru. One se šire, tj. "kreću" u više smjerova. Tako te orhideje nemaju mnogo korijenja te traže više vlage. (Vrste: Cattleya, Schomburgkia, Ondoglossum, Epidendrumi, Brassovola)

VIJEK RASTA

Orhideje su trajnice te ovise o uvjetima u kojima se nalaze.

SVIJETLOST I SMJEŠTAJ

Traže dosta svjetlosti, lako su prilagodljive, a najprikladniji je polusjenovit položaj (10 000 - 20 000 luksa). Po boji lista (tamniji listovi= manjak svjetla) i cvijeta (izbljedjeli cvjetovi= previše sunca) otkrivamo višak ili manjak svjetlosti.
Preporuča se polusjenovito mjesto (pola dana sunca, pola sjene) obavezno na prozoru (ako želite češću cvatnju). Stoga je najbolji sjeverozapadni prozor. Ako nemate baš točan raspored prozora prema stranama svjeta moguće je staviti orhideje na bilo koji prozor. Tako na sjevero možda orhideje neće baš često cvasti dok na južnom prozoru je potreban poveći oprez.
Ako imate na južnom prozoru preko zime nema nekih problema osim što mogu nastati neka oštećenja na listovima zbog sunca (žućkaste ili crne mrljice) i to već pod kraj zime. Ako se posuše više od tri lista tijekom zime, orhideju morate premjestiti ili možete zasjenitit prozor (spuštanjem roleta na rupice, ...) za vrijeme popodnevnog sunca kada je najjače. Tijekom ljeta morate zasjenitit prozor u vremenu od 11:30 do 16 sati.

TEMPERATURA

Ovisi o dobu dana (dan, noć) i godišnjem dobu (ljeto, zima), također ovisi o vrsti orhideje. Po danu temperatura treba biti od 16-21 °C, a po noći 13-16 °C. Vrste pahalaenopsis i dendrobium zahtjevaju veće temperature, 21-29 °C.

ZRAK

Orhideje traže svjež i vlažan zrak, jer hladi listove, a trebamo obratiti pozornost da je noću vlažnost niža. Orhideje manje zalijevamo, a češće prskamo i mora se paziti na tvrdoću vode. Temperature vode i tla moraju biti iste.

ZALIJEVANJE

Orhideja vodu dobiva na dva načina: iz zraka-vlage (listovi i zračno korijenje) i iz supstrata (podzemnog korijenja). Stoga, ako vidite da viri korijenje van iz tegle nikako ga nemojte rezati jer je to zračno korijenje. Također listove ne režite ako ne postoje bolesti na biljci jer u njima biljka pohranjuje svu hranu.

Postupak zalijevanja:
1. Potopimo cijelu teglu u vodu i ostavimo malo da supstrat upije vode (min. 1 minuta - max. 3 sat)
2. Izvadimo iz vode i ostavimo da se višak vode ocijedi i vratimo u lončanicu
3. Postupak ponovimo za 7 dana ili kad se supstrat posuši
Savjeti
Ako primijetite da se supstrat nije osušio do sljedećeg zalijevanja, produžite period između dva zalijevanja ili zalijevajte prema potrebi, tj. kad se supstrat u tegli posuši.
Preporučljivo je orhideju zalijevati ujutro kako ne bi predugo imala ne ocijeđenu vodu koja bi izazvala truljenje korijenja.
Ako orhideju zbog svojeg odsustva nećete moći zalijevati (maksimalno 10 dana), prilikom zalijevanja prije odsustva malo duže potapljajte i stavite ju negdje u hladovinu.
Poželjno je i svakodnevno prskanje orhideje (samo po listovima) kako bi se osigurala potrebna vlaga zraka, ali nije potrebno ako redovito zalijevate, imate vlagu veću od 60% te ako temperatura nije veća od 25°C.
Pogreške!
Prekomjerno zalijevanje može dovesti do truljenja supstrata ili/i korijenja biljke čime se onemogućuje "hranidba" orhideje.
Zalijevanje prije nego se supstrat osuši može dovesti do razvoja bolesti (gljivičnih, bakterijskih, virusnih, ...)
Prskanje usred i nakon izloženosti sunca na orhideji može prouzročiti oštećenja pa čak i propadanje orhideje.

Voda

Orhideja voli pH blago kiselkastu meku vodu.
Optimalna voda je kišnica u koju možete dodati 1-2 kapi limuna na 1L.
Orhideju dohranjujemo 1 mjesečno s tekućim gnojivom za orhideje (prema uputstvima).

SADNJA/PRESADNJA

Orhideju presađujemo svake 2-3 godine ili kad korijenje počinje izlaziti iz tegle jer je svaka presadnja za orhideju stresna stoga je poželjna presadnja nakon cvatnje kako ne bi izgubila cvjetove ili za vrijeme mirovanja.
Orhideju presađujemo u što manju teglu (ako stavite u veću teglu, supstrat u kojem se NE nalazi korijenje može započeti truljenje).
Stari supstrat bacamo jer je prilično star i postoje velike šanse da istrune. Također pogledamo korijenje i odrežemo svo trulo i oštećeno korijenje (oštećeno korijenje ostavljamo samo ako orhideja nema dovoljno korijenja).
Kad stavimo orhideju u teglu, polako sipamo supstrat u teglu. Zatim pokušamo popuniti rupe, ali nikako ne "nabijamo" supstrat kao kod ostalih biljaka koje rastu u zemlji.
Orhideju zalijemo nakon presadnje.
Nakon presadnje, sljedeća 2 tjedna listovi orhideje mogu biti smežurani što je normalno jer orhideja crpi snagu iz njih.

SUPSTRAT

Supstrat treba biti onaj koji slabo drži vlagu, a to može bitit:
- kora jele ili bora
- treset
- perlit
- močvarna mahovina
- korijenje kraljevske paprati
- odstajalo bukvino lišće
- grube lisnjače
- kameni pijesak
- ilovasta tratinjača
- kao dodatak se može dodati i stiropor i glinopor kuglice
Možete koristiti dvije vrste supstrata:
1. vrsta: Kupljeni supstrat (poželjno ga je ostaviti na suncu jer se često u njemu nalaze nametnici)
2. vrsta: Vlastiti supstrat. Najbolji je od usitnjene kore drveća. Poželjno je od zimzelenog drveća jer ne truli brzo i blago je kiselkasto. Možete napraviti i mješavinu svega, ali preporučamo da ne stavljate mahovinu jer često se nikad ne posuši, možete staviti samo na kraj kao pokrivač.

RAST/CVATNJA/PLODOVI

Kod monopodijalnih orhideja mladi listovi izrastu 1-2 puta godišnje, dok kod simpodijalnih orhideja ne rastu novi listovi, nego novi izdanci, tj. mladice.

Mladi list

Novi izdanak

RAZMNOŽAVANJE

Orhideja se može razmnožavati spolnim putem (sjemenjem, ali vrlo rijetko) i vegetativno (mladice, ovisno o vrsti). Mladice na orhidejama nazivamo keik.
1) Monopodijalne orhideje (vidi Prirodno stanište) razmnožavamo kada dobiju keik (izdanak na staroj biljci ili na cvjetnoj stapci). Pričekamo da naraste do visine od 8-10 cm ako je na staroj orhideji (odvajamo ju sterilnim skalpelom što bliže staroj orhideji) ili kad razvije 3-4 listića i 3-4 korijena ako je izrasla na cvjetnoj stapci.
2) Simpodijalne orhideje (vidi Prirodno stanište) razmnožavamo tek kad postoje 3-5 mladih orhideja (keik); vidi se da je svaka za sebe. Tada svaku sljedeću orhideju možete presaditi.

Keik presađujemo na 3 načina, a ovisi o biljci i vašim mogućnostima (preporučamo 1. i 3. način):
1. Keik posadimo u supstrat i stavimo u mini staklenik zajedno sa čašom vode i zatvorimo (stavljamo zbog vlage). Svaka 2 tjedna otvaramo staklenik da se izmjeni zrak (zbog mogućnosti stvaranja gljivica i plijesni)
2. Keik bez supstrata zajedno sa čašom vode stavimo u mini staklenik i zatvorimo. Svaka 2 tjedna otvaramo staklenik da se izmjeni zrak (zbog mogućnosti stvaranja gljivica i plijesni)
3. Keik posadimo u supstrat i stavimo na sjenovito mjesto bez sunca i zalijevamo kao i ostale orhideje.

KALENDAR BILJKE

BOLESTI I LIJEČENJE

List se žuti i suši: to je stari list koji orhideja obično jednom godišnje odbaci, a nekad i 2 odjednom. Najčešće su to donji listovi.

Trulo korijenje: izvadite orhideju iz supstrata, odrežite trulo korijenje i stavite u novi supstrat. Zalijete orhideju i oprez sa zalijevanjem (možda su potrebni veći razmaci između zalijevanja).

Žute fleke na listu, ali list je mekan i proziran: to je najčešće gljivično oboljenje. Taj dio uklonite tako da odrežete više no što je zahvaćeno bolešću, znači i zdravi dio lista. Škare sterilizirajte, ranu posipajte cimetom te orhideju izolirajte na način da je maknete od ostalih orhideja i pratite ako se bolest nije proširila.

Žute fleke na listu, ali list je čvrst i malo žilast: to je očito opekotina od sunca ili od velike promjene temperature. Orhideji pronađite novo mjesto.

SAVJETI PRI KUPNJI

Prilikom kupovina orhideja pripazite na stanje orhideje da kasnije ne bi požalili. Na što treba sve gledati?
1. Gledajte da ima dosta korijenja i da bude zdravo (kad nije zalijano mora biti lijepe sive boje, a kad je zalijano mora biti svjetlo zelene boje)
2. Gledajte da ima što više listova te da bude čvrsto, napeto i neoštećeno.
3. Gledajte da ima nešto zatvorenih pupova kako bi vam još cvala i kod kuće.
Kad kupite orhideju, nemojte ju staviti pokraj ostalih orhideja jer se katkad u njima nađu nametnici.
Sljedeća 2 tjedna orhideju nemojte vaditi van iz vrećice u koju je stavljena. Služi za stabilnu temperaturu i kao zaštita od propuha.
Pogledajte kakav je supstrat. Ako je prilično zemljast, zamijenite ga novim.
Ako orhideja nije zalijana, zalijte ju.

Kupljena orhideja u lošem stanju ili dobljena na poklon
Ako kupite orhideju koja ne zadovoljava gore navedene značajke (npr. jer vam se jako sviđao cvijet) ili dobijete istu za poklon, ne morate se bojati, možda joj ima spasa, samo treba pričekati i ostaviti ju da se regenerira. Ako je "bolesna", dolje se nalazi popis nekih najčešćih bolesti.

UPOTREBA

Pretežito se uzgajaju kao ukrasno cvijeće, osim vrste orhideja iz roda Vanilla (npr. Vanilla planifolia) ili vanilija koja se upotrebljava kao začinska biljka u kolačima.

ZANIMLJIVOSTI

Orhideje imaju mogućnost počišćivanja zraka.

Orhideje u medicini
Tijekom početka 16. stoljeća, švicarsko-njemački liječnik i alkemičar Philippus Aureolus Paracelsus je tvrdio da na medicinsku vrijednost bilo koje prirodne supstancije ukazuje njezina veličina, oblik i boja. Budući da su gomoljasti korijeni mnogih terarostičkih orhideja podsjećali na testise, mislilo se da drobljenje i jedenje tih gomolja potiče seksualnu aktivnost. I samo ime orhideje potječe od grčke riječi orchis što znači testis.

Pročitaj više